Autori: Đorđe i Radmila Ćapin, arheolozi

Među značajnija djela preromanske kamene plastike na teritoriji Herceg-Novog ubrajaju se dvije gotovo identične parapetne ploče sa predstavama grifona iz crkve Sv. Stefana u Sušćepanu, zaštićena kulturna dobra. Po arhitekturi crkva je građena u XIV-XV vijeku, na temeljima mnogo starije građevine iz VIII vijeka. Po jednom predanju, sadašnju crkvu je podigao kralj Tvrtko, a po drugom herceg Stefan. Pored dvije parapetne ploče pronađeno je još manjih ulomaka preromanske kamene plastike.

Dvije parapetne ploče sa ikonostasa starije crkve danas su uzidane u zapadnom dijelu sjevernog i južnog zida sadašnje crkve Sv. Stefana. Prvobitno su bile ugrađene u zvonik, a kasnije u crkvenoj porti. Ploče su veličine 90 x 50 x 16 cm i 91 x 50 x 16 cm, od bijelog mermera, na njima su u reljefu izvedene identične predstave. Sa tri strane uokvirene su trostrukom pletenicom sa zrnima ili bobicama, dok je srednje polje podijeljeno na dva dijela. U donjem dijelu je specifičan vegetabilni ornament, udvojena biljna spirala u okviru koje je palmeta. U gornjem dijelu je prikazan grifon – lav sa glavom i krilima orla, predstavljen u pokretu sa raširenim krilima, podignutim repom i podignutom prednjom nogom koju oslanja na, vjerovatno zemljin šar. Na krilima i sapima grifona u srcolikom ornamentu urezan je po jedan krst. Ispred grifona je ponovljen motiv spiralne vreže, horizontalno postavljene, čiji se krajevi završavaju sa po jednim krinom. Reljef je izveden vješto i sigurno, vizantijski rad, sa jakom tradicijom rada u drvetu koja se ogleda u obradi grifona gdje su na ravnoj površini detalji poput perja i kandži izvedeni duborezom.

grifoni

Ploče su kao kamene ikone, bile dio pregrade koja je dijelila oltar od broda, one su čuvale carske dveri kroz koje se prolazilo u osveštani oltarski prostor. Fantastična mitska bića grifoni ovdje su u ulozi čuvara oltara. Sama predstava na nivou simbola daje zaokruženu teologiju o vječnom carstvu Hristovom na nebesima. U sveobuhvatnoj tročlanoj traci se prepoznaje simvol Sv. Trojice, te Simvol vjere Otac kroz Sina u Duhu sve stvara. Grifon simbolizuje samog Hrista, kao Lav iz plemena Judina, Izdanak Davidov kako ga pominje Otkrivenje Sv. Jovana Bogoslova i kao orao car nebeskih visina. Na grifonu je dva puta uklesan znak krsta u stilizovanom listu bršljana koji je, kao i krin, simbol nepropadljivosti, netruležnosti i Vaskrsa. On je i čuvar rajskih visina koje simbolizuje dvostruka spirala i palmeta, a u koji mogu ući samo pravednici, koji se obično predstavljaju kao ptice u lozi sa grozdovima. Na grozdove asociraju bobice upletene u tročlani preplet.

Najstarije predstave grifona poznate su sa Bliskog istoka (Vavilon, Egipat, Persija), odakle su došle u Grčku i Rim, a kasnije i u hrišćansku umjetnost.

Ploče su stilski opredijeljene u period preromanike, datirane okvirno u IX vijek. Nastale su u vrijeme ikonoborstva, prema materijalu od koga su izrađene imaju analogije u nalazima sa Miholjske Prevlake, prema motivima sa izuzetno zastupljenim cvjetnim ukrasom na kopčama II Avarskog kaganata, te je  vjerovatnije da pripadaju vremenu VIII vijeka. Jedna je dobro očuvana, dok je druga na gornjem polju napukla. Gipsani odlivak jedne ploče je izložen u Gradskom muzeju Herceg-Novi.