Hercegnovski zimski salon biće otvoren 6. februara i trajaće do 14. marta u galeriji “Jospi Bepo Benković”, a radove će izložiti osamnaestoro umjetnika iz Crne Gore i četvoro iz Slovenije. Takvu odluku je donijela istoričarka umjetnosti i muzejski savjetnik u Narodnom muzeju na Cetinju, Ljiljana Karadžić, selektorka ovogodišnjeg, 53. izdanja, najstarije likovne manifestacija na područuju bivše Jugoslavije.
“Neki drugi saloni su imali pauze, ali je ovaj Salon čija se koncepcija mijenjala i prilagođavala vremenu i okolnostima trajao i ostao prepoznatljiv, pa je velika čast za selektore i umjetnike da budu dio ove priče”, kaže Karadžić koju je odabrao Umjetnički Savjet galerije odabrao selektorku Salona
“Selektorka privodi kraju odabir, zaokružila je broj umjetnika koji će izlagati a selekciju umjetnika iz Slovenije uradila je dr Bojana Piškur kustos u Modernoj galeriji u Ljubljani”, rekla je direktorica galerije “Josip Bepo Benković” i muzeja “Mirko Komnenović”, Slavica Božović. Ona je objasnila da je predlog Savjeta da se sljedeće godine biraju gosti iz Hrvatske, Makednoije, Srbije.
“Posjetioci znaju da je Hercegnovski Zimski salon jedina zimska likovna manifestacija koja na prostoru bivše Jugoslavije u kontinuitetu već više od pola vijeka pruža mogućnost uključivanja mladih umjetika. Čak i burnih 90-ih smo uspjeli da održimo kontinuitet i kvalitet organizacije Zimskog salona. Primjera radi, za 30. izdanje je urađena mala monografija sa svim umjetnicima koji su do tada izlagali na Salonu, a bilo ih je oko 70. Isto je urađeno i za 50. jubilarni Salon što u velikoj mjeri govori o značaju manifestacije”, kazala je Božović.
Činjenica da zadržava međunarodni koncept, Hercegnovski zimski salon čini jedinstvenom institucinalnom manifestacijom u Crnoj Gori i stoga, po riječima selektorke, zaslužuje veću podršku ne postoji nešto što je slično Salonu u smislu institucionalnog organizovanja i podrške.
“Ideja je bila da se radovi naših sučele sa radovima slovenačkih umjetnika pod pojomom empatije koja nam je danas svima potrebna. Na ovoj izložbi će umjetnici prezentovati i aktivnu umjetnost koja će proizvoditi neočekivane efekte. Umjetnici se hvataju u koštac sa apsurdnošću, ekstatičnošću, ukazuju na socijalne i ekološke probleme, ironiziraju medijsku sferu koja je postala stvarno okruženje svih nas. Naglasila bih da će biti kao i ranije zastupljene razne prakse od klasike, skulpture, video radova, a svi radovi teže da na neki način izvuku želju za stvarnim kontaktom”, kazala je Karadžić ističući da je umjetnost hermetična kad je nepročitana i da tada nema uticaja na publiku, a cilj svake izložbe je da kultiviše vizuelnu percepciju i da pomjeri neke granice kao i da malim intervencijama pokrene i istinski društveni projekat.
