Promocija zbirke pjesama ,,Obol”, hercegnovske pjesnikinje Ksenije Matović, biće održana u utorak, 26. septembra, od 19 časova u multimedijalnoj sali KIC ,,Budo Tomović” u Podgorici.
O knjizi će govoriti ambasador Grčke u Crnoj Gori Sotirios Athanassiou i književni kritičar Vlatko Simunović, dok će ataše za kulturu Ambasade Grčke Gerasim Christatos čitati stihove na grčkom, a autorka na našem jeziku. Posjetioci će imati priliku da osim u poeziji, uživaju u projekciji fotografija sa Krfa, autora Nenada Mandića, kao i tradicionalnoj grčkoj instrumentalnoj muzici koja će pratiti čitanje stihova.
Po želji autorke, sav prihod od prodatih knjiga biće opredijeljen u humanitarne svrhe. Ksenija za naš sajt objašnjava da je ,,Obol”, kojeg je u dvojezičkom izdanju pred kraj prošle godine objavilo IP ,,Orfeus” iz Novog Sada, za svega četiri mjeseca doživio drugo izdanje.
,,Obol je bio novčić u antičkoj Grčkoj koji se mrtvima stavljao u usta kako bi platili šutljivom Haronu da ih preveze na drugu, daleku i tamnu obalu, još tamnije rijeke. Oni koji su dospijevali bez novčića, bivali su osuđeni na vječno lutanje između dva svijeta. Ipak, mitologija bilježi izuzetke, poput Orfeja, pjesnika nad pjesnicima, koji je živ sišao u podzemlje, uspio ubijediti Harona da ga preveze, a Hada i Persefonu da puste iz svijeta sjenki njegovu voljenu Euridiku. Jedno osvrtanje preko ramena, pri samom izlasku iz podzemlja, usljed želje, koja očito bila presnažna, ali i nepovjerenja u bogove…koštala je više od onoga čime je imao da plati. A mogao je platiti samo pjesmom, kao što je to uradio prvog puta, umilostivši bogove. Pjesma je bila njegov obol”, objašnjava Matović. Stoga je simbolično „Obol“, kako dodaje, njen lični ulog, zavjet i obećanje, ali i istovremeno i njenih predaka koji su došli iz Grčke u Crnu Goru u 17.vijeku. Pojašnjava, da tajna sadržana u krvi, predstavlja samo jedan sloj zbirke „Obol“ koji tuče crvenim damarom, dok je drugi metafizički i odnosi se na metempsihosis – seljenje duša, o kojem su govorili Pitagora i Platon, a koje su bile sastavni dio Orfičkih misterija.
,,Plutam između svijetova i vijekova, od kojih je svaki duboko urezan u pamćenje. Budući da duboko vjerujem u metampsihosis (seljenje duša, koje su zagovarali orfici, a potom i Platon), bol ima dodatnu dimenziju živog sjećanja. Katkada ono probije kao san u snu, ponekad u vremenu sadašnjem kao slika…Još pamtim miris pinija, bijele ruke proročišta, žamor pitalaca, koplje koje je prividno prekinulo nit vremena. Moja duša je stara”, kaže Matović. Njen „Obol“ je i himna moru, jer njena je priroda, kako ističe, satkana od valova Egejskog i Jonskog mora, baš kao i Jadrana. Ona podsjeća da je zbirka već predstavljena u Herceg Novom, kada su o njoj govorili ambasador Grčke u Crnoj Gori, Sotirios Athanassiou, dramski pisac Stevan Koprivica i publicista Minja Bojanić, a potom i u Gradskoj biblioteci u Novom Sadu, kada su o knjzi govorili književni kritičar Franja Petrinović i profesor grčkog jezika Kosta Josifidis. Na promociji u Herceg Novom Sotirios Athanassiou je istakao da je imresioniran željom Ksenije Matović da pjesme objavi na grčkom, kao i osjećanjem koje ona gaji prema njegovoj zemlji:
,,Možda ne postoji racionalno objašnjenje za nešto takvo, ali je činjenica da postoji toliko toga što dva naroda vezuje. To je naša zajednička borba u svim velikim sukobima, jer činjenica je da smo uvijek bili na istoj strani i da držimo do istih vrijednosti života. Možda se radi o vjetru koji ide od Mediterana ka Jadranu ili obrnuto, koji nas ujedinjuje, ali je činjenica da smo uvijek bili prijatelji i ne možemo zaboraviti da je bilo Crnogoraca koji su učestvovali u grčkom ustanku”, poručio je grčki diplomata na promociji u Herceg Novom. Dodao je da Ksenijia poezija ima aromu Grčke, snažnu nostalgiju, bol, ljubav, sve to pomiješno sa mirisom, mora, vjetra, toplim morem, biljkama, čime je iskazana njena ljubav, dodao je grčki ambasador, na koga je Ksenijina poezija ostavila snažan utisak. Stevan Koprivica je o knjizi pribilježio, da u jarkim bojama, ne samo Boke, okrenute Mediteranu i raznim mediteranskim odrednicama, koje proizilaze iz antičkih mitova, pjesme Ksenije Matović nisu one koje nam deciraju i dociraju stvari, niti nude sažvakan sadražaj i ne upiru prstom u oko.
,,One su jednostavno podržavanje ideje, ideje masline, ljubavi, smokve, a onda mi ličnim iščitavanjem idemo ka ideji. To je ono što je Platon postavio kao varijantu idealne umjetnosti, da se ne podržava svijet predmeta i svijet pojavnosti, nego svijet ideje. Čini mi se da je upravo Ksenijina poezija na toj Platonovskoj liniji podržavanja idejnog plana”, kazao je Koprivica.
Kritičar Franja Petrinović, izdvaja drugi segment Ksenijine poezije, pojašnjavajući da kada je Hermes poželio da svom sinu Etalidu pokloni na dar nešto veliko, a nije mogao da mu pokloni besmrtnost, kazao mu je da bira šta želi. Njegov sin je odabrao nešto što se zove memorija, rekao je Petrinović i ukazao da je pjesnikinja Matović svojom poezijom započela ne samo tragalaštvo za identitetom, već i za dokazom da duše postoje, da postoje žive duše, upravo one koje je u sjećanju Hermes poklonio svom sinu, odnosno da postoji sjećanje i da postoje oživljene duše i da one nisu sjenke.
,,Knjigom „Obol“, Ksenija upravo pokušava da nam dokaže, da smo mi ti sinovi boga Hermesa. Kažu da je Pitagora, u četvrtom prisustvu ovom svijetu, zapravo bio taj Hermesov sin. Ona pokušava da nam dokaže da mi vječno živimo jedan te isti princip, princip sjećanja i princip pokušaja da pomirimo ono što jesmo bili, ono što je naše sjećanje i ono što se zove vječna živa duša”, ocijenio je Petrinović.
Ksenija Matović je rođena 6.juna 1973. godine na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završila je u Herceg Novom, a Filozofski fakultet u Novom Sadu. Kao osamnaestogodišnjakinja, je u novosadskoj izdavačkoj kući „Slavija“, objavila prvu zbirku poezije „Preludij“, za koju su preporuku za štampanje dali književnici Dušan Kostić i Miraš Martinović. Drugu zbirku poezije „Orfeonautika“, je 2013. godine objavilo Hercegnovsko Pozorište, a na poziv uprave Sterijinog pozorja, prestižne smotre teatra, zbirka je 2014. godine predstavljena u okviru pratećeg programa manifestacije. Radila je u izdavačkoj kući Stilos u Novom Sadu, u kojem je osnovala prestižnu književnu manifestaciju „Stilosova agora“, čiji su gosti bili Dušan Kovačević, Svetislav Basara, Matija Bećković, Duško Trifunović…Matović je objavljivala poeziju u različitim književnim časopisima nekadašnje Jugoslavije pisala za dnevne novine „Dnevnik“ i „Blic“, a autorske tekstove objavljivala je u časopisu „Zemlja“. Trenutno je zaposlena kao dopisnica lista Dan iz Herceg Novog
