Herceg Novi je grad mimoze gotovo bez mimoze. Ipak, tradicija karnevala u vrijeme cvjetanja tog plemenitog cvijeta opstala je, iako je on sam postao rijedak kao runolist. Mimoza je dio identiteta Herceg Novog, prihvaćena u toj mjeri da se, mada je praznik koji joj je posvećen produkcijski smješten u javni sektor, spontano pojavljuju inicijative koje bi doprinijele njegovom jačanju – od NVO Maškara i predstavljanja grada na regionalnim karnevalima i ponovnog učlanjenja u asocijaciju evropskih festivalskih gradova, preko maskenbala i programa koje organizuju mnogobrojni kafići, do inicijativa da se mimoza ponovo zasadi u okviru grasroot, građanskih akcija, inspirisanih  ljubavlju prema gradu i poluvjekovnom prazniku koji grije zimu.

Poziv na akciju koji je dobio do sada vjerovatno najveći odziv sugrađanima je uputio Hercegnovljanin Teodor Šupica. Stotine i hiljade stabala mimoze moglo bi biti posađeno u toku ove godine, ako svi složno prihvatimo ovu inicijativu.

”Godina je 2018. Herceg Novi, naš grad dočekuje još jedan praznik Mimoze, kojem se svi radujemo.
Mimoza je simbol Herceg Novog, njena žuta boja u kombinaciji sa suncem i morem daje gradu poseban izgled.
Nažalost, Mimoze u našem gradu ima sve manje, toliko je malo ima da se turisti pitaju gdje je taj simbol grada Sunca i mimoze.
Osjećaj odgovornosti i krivice i sam osjećam, kao građanin Herceg Novog.
Svakodnevno putovanje od Igala do mog uzgajališta školjki u Kamenarima me je inspirisala na jednu ideju.
Moja zamisao je bila da se posadi stotine i hiljade sadnica Mimoze. Mimozu bi sadili na raznim javnim površinama. Sadnice bi takodje podjelili građanima koji žive duž Jadranske magistrale, kao i svim ostalima koji su zainteresovani.
Akcija bi bila finansirana od strane različitih institucija i donora, a volonteri bi bili svi činioci društva u našem gradu. Pored velikog posla koji bi bio uradjen, pokazali bi kako mi možemo da se ujedinimo i učinimo da naš grad bude unikatan, kao što je uvijek bio.
Nove sadnice bi bile pod zaštitom grada, što znači da bi uništavanje svake povlačilo prekršajnu kaznu od strane komunalne inspekcije (Kao za nepropisno parkiranje, ovo bi bilo za uništavanje javne svojine)
Svoju ideju sam podjelio na fejsbuk stranici “Prezadovoljni gradjani Herceg Novog”, na moje veliko oduševljenje, ljudi su pozdravili ideju I nesebično ponudili svoj doprinos, što mi daju nadu da će projekat biti jako uspješan” – kaže Teodor, koji je po obznani inicijative dobio salve pozitivnih komentara.

Ideju sličnu njegovoj ima i NVO Maškare.

‘Slična akcija predstavljena od strane Maškara prošle godine. Ove godine, kad se pokrenula tema novoj opštinskoj  garnituri, saznali smo da već imaju interesantan plan/ove na ovu temu. I naravno sledeće godine je pola vijeka proslave praznika, domaći zadatak za sve Novljane da se oda počast tradiciji!’ – kaže Ivana Peulić, članica Maškara, organizacije koja je vratila hercegnovske maškare na festivalsku mapu bivše Jugoslavije.

Uz građanski entuzijazam i, prije svega, podršku nadležnih u Opštini, jubilarno 50. izdanje Praznika mimoze moglo bi proteći u žutom, zahvaljujući mladicama mimoze, a ne samo panoima sa njihovom slikom. Karneval bi mogao da broji desetine hercegnovskih maškaranih grupa i isto toliko veselo maskiranih automobila uz abrum. Poluvjekovna tradicija mogla bi da dobije moderno čitanje i (p)ostane privlačna i Hercegnovljanima i gostima.

Najbolje inicijative kreću odozdo.  Mimoza počinje sa ‘Mi’.