Autor: Željko Starčević, v.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena

Šta povezuje Uskršnje ostrvo na beskraju Tihog okeana, staru vikinšku koloniju na Grenlandu i naše primorske planine? Ništa! Ništa osim kamena i tehnike gradnje „na suvo“!

U srcu Orjena, na Orjenskom sedlu (1600 m) proteklog vikenda uspješno je realizovana manifestacija „Čovjek i kamen“, koja ima za cilj podizanje svijesti o značaju očuvanja tehnike gradnje u kamenu „na suvo“, kao i isticanje vrijednosti postojećih objekata, građenih na ovaj drevni način.

Upravo do Orjenskog sedla, spoja hercegnovske i kotorske opštine, vodi preko 100 godina star austrougarski put, koji je sa svojim podzidima pravo remek-djelo umijeća gradnje „na suvo“. Ovom prilikom predstavljen je i jedan dio puta Vrbanj-Crkvice (Ćesarov put) koji je igrom slučaja ostao nezavršen, te danas predstavlja pravi tehnološki park na otvorenom, atrakciju koja je još uvijek bila potpuno neiskorišćena.

Upravo sa Orjenskog sedla kreće i najstarija planinarska staza u zemlji, namjenski građena za izlazak princa Rudolfa Habzburga, koji ju je posjetio sredinom druge polovine 19-og vijeka, prilikom svoje privatne posjete ovom dijelu Carstva.

Naravno, osim za državnu vlast, gradnja „na suvo“ vezuje se i za obični narod i njegove svakodnevne potrebe, izradu suvomeđa, pojata, terasastih njiva i krovova. Sve to je moglo da se vidi na prigodnoj foto-izložbi, koju je Agencija za Razvoj i zaštitu Orjena organizovala na samom Orjenskom sedlu.

Glavni događaj manifestacije bio je II prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, gdje smo nakon prošlogodišnjeg pobjednika, ekipe „Španjola“ iz Herceg Novog, dobili i novog državnog prvaka, ekipu „Mojdež“, takođe iz Herceg Novog. Drugoplasirana je bila ekipa „Subra“ (Herceg Novi), dok je treće mjesto zauzela ekipa „Kameno“ iz ovog podorjenskog sela. Primjetno je povećano interesovanje turista, odnosno ljudi koji nisu odavdje, ali imaju često bolji osjećaj za njegovanje tradicije od nas samih. Tako je po jedan član iz sve tri ekipe bio sa strane: iz Rusije, Bjelorusije i Srbije. Prvoplasirana ekipa je dobila prelazni kamen „Orjensku bužu“, a podijeljene su diplome za osvojena mjesta, kao i zahvalnice. Na samom završetku, Aleksej Klimov (Moskva) je demonstrirao i tradicionalnu tehniku ishodovanja „upotrebne dozvole“ za suhozidne građevine, uspješno prošetavši tek podignutom suvomeđom.

Svakako, osnovna komponenta ovog nesvakidašnjeg prvenstva na nesvakidašnjem mjestu, nije sportsko takmičenje, već njegova kulturološka dimenzija. Suvomeđe kao ruralna infrastruktura za stočarstvo i poljoprivredu u Evropi doživljavaju novu pažnju javnosti u posljednje vrijeme. Osim u poljoprivredi, oni postaju zanimljivi za alternativne turističke itinerare i organizaciju volonterskih, odnosno volonturističkih radionica, jer motiv dolaska turista nije hotel, nego upravo doživljaj i sadržaj destinacije. Suvomeđe kao neizostavni dio tradicionalnog antropogenog pejzaža, važne su za našu prepoznatljivost. Značaj tehnike gradnje „na suvo“ dodatno je porastao nakon  sastanka u Nikoziji na Kipru, krajem 2016. godine, gdje su se sastali prilikom obilježavanja 70-te godišnjice UNESCO-a, stručnjaci iz zemlje domaćina, Bugarske, Grčke, Španije, Švajcarske i Hrvatske, predloživši zajedničku predaju kandidature tehnike gradnje „na suvo“ za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu  nematerijalnih dobara čovječanstva.

Crnu Goru karakteriše upravo kamen i taj raspucali, sivi kamen je prirodni simbol naše zemlje. Na Orjenu je kamen još dominantniji element njegove kraške prirode i u sadejstvu sa vjekovnim ljudskim radom, stvara atraktivnu kombinaciju prirode i antropogenog pejzaža. Nadamo se da smo manifestacijom „Čovjek i kamen“ doprinijeli početku revalorizacije i prave zaštite ovih naslijeđenih vrijednosti.

Manifestaciju „Čovjek i kamen“ organizovala je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sa planinarskim klubovima „Subra“ iz Herceg Novog, odnosno, „Vjeverica“ iz Kotora, Realizovana je uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Doo Komunalno stambeno, a zahvalnost dugujemo i Planinarskom savezu Crne Gore, kao i udruzi „Dragodid“ iz Hrvatske, koja je specijalizovana upravo za rad na očuvanju suhozidne baštine.