,,Lubarda je čista energija. On je sa kamena i bez kamena nema Lubarde“, kazao je direktor Gradske galerije i muzeja, Đuro Beli Prijić, učestvujući na okruglom stolu ,,Čas u čast Petru Lubardi”, organizovanog povodom godišnjice smrti tog velikana jugoslovenskog slikarstva.

U dijalogu koji su u lounge baru Amerika organizovali Udruženje Likovnih Umjetnika – Herceg Novi i Fondacije Petar Lubarda, svi su se složili da je Lubarda jedan od onih koji su ostavili neizbrisiv trag u umjetnosti Crne Gore i da je njegovo trajanje ustvari produkt originalnog stvaralaštva utemeljenog na crnogorskom kamenu i kršu sa kojega je potekao, a u koji je utkao zapadni duh vremena u kojem je živio i svjetskih trendova slikarstva.

,,Bilo bi lijepo da se umjetnici za svoga života cijene, jer se tako između ostalog stvaraju velike nacije pošto nacije čine veliki pojedinci“, rekao je Stanić objašnjavajući da je Petar Lubarda nacionalno veoma značajan umjetnik čije je djelo prije svega napravilo prekid soc-realizma u crnogorskom slikarstvu.

,,On je otvorio potpuno jedno novo poglavlje jer je dao svijetu nošto novo sa ovih prostora, dao je vapaj crnogorskog gorštaka sa ovdašnjih krša i vrlo vješto je zapadno slikarstvo infiltrirao u crnogorski ambijent“, kazao je Stanić uz tvrdnju da Lubardinio djelo nije previše poznato van granica bivše Jugoslavije.

S druge strane istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik smatra da je Lubarda, Pikaso našeg prostora i da u prikazu ovdašnjeg krša donosi epsku notu. Na istom fonu je bio i slikar Vojislav Kilibarda, koji je konstatovo da je Petar Lubarda bio svjestan svoje originalnosti.

,,Sva sreća pa je tako, i uvijek je stvarao u skladu sa svojom originalnošću držeći se svoje legendarne rečenice – ja sam ja i stvaram svijet po svojoj volji. I sa sigurnošću se može reći da je on svjetski umjetnik, ali da je on prije svega svoj“, kazao je Kilibarda dodajući da je upravo dijalog koji i karakteriše ,,Čas u čast Lubarde“, nešto što Lubarda i zaslužije i potencira u svojim djelima.

,,Lubarda se bavio raskolom i sukobljavanjem i njegova djela uvijek imaju tamu i svjetlo i njegovo svako djelo time odiše, čak iako je samo jedna figura naslikana, tu ima više figura“, kazao je Kilibarda. Da su razgovor i dijalog upravo sinonim za Lubardino djelo konstatovala je i moderatorka skupa, Višnja Kosović koja je kazala da je Petar Lubrada zadužio umjetnost toliko da zaslušuje da se sa posebnim pietetom razgovora i o njemu i o njegovom djelu.

,,Lubardino je djelo toliko moćno i živo da njegova moć i snaga traži susret, jer kad neko jednom stane ispred Lubardinog djela nikada više ne može da zaboravi to djelo, to se urezuje u svijest“, kazala je Kosović i istakla da je umjetnost samo sibol i ništa drugo, citirajući upravo Lubardu koji je rekao da je slikarstvo samo hijeroglif kojim umjetnici pišu svoju poeziju i da slikar nije slikar ako ne oslikava svoju pjesmu.

Sa okruglog stola je takođe upozoreno da je veliki problem, ne samo vezan za Lubardina djela, pojava ogromnog broja falsifikata koji su opticaju na ovdašnjem tržištu, pa čak i renomirane galerije u svojim prodajnim postavkama imaju falsifikate.

,,Zadnjih dvadeset godina se u Segedinu štancuje Petar i zna se tačno gdje se prodaju falsifikati i niko po tom pitanju ništa ne radi i to je sramotno da kod nas u nekim galerijama stoje falsifikovane slike Lubarde“, poručio je Prijić, a poplavu falsifikata je potvrdio i Tomislav Stanić istakavši da je on nailazio na značajan broj slika koje su potpisane imenom njegoog oca, Voja Stanića, a koje nisu originali.

U sklopu časa publika je imala prilike da vidi izložbu radova učenika srednjih škola koje su učestvovale na konkursu pod nazivom ”Lubarda kao inspiracija”- “Petar Lubarda” Cetinje, “Stojan Cerović” Nikšić, “Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi, “Mladost” Tivat, “Slobodan Škerović” Podgorica,”Petar I Petrović Njegoš” Danilovgrad. A prije početka okruglog stola učesnici su položili cvijeće ispred biste Petru Lubardi, koju je grad Herceg Novi postavio na Karači ispred istočnih vrata Starog grada.