U prepunoj sali Gradske biblioteke u Novom Sadu sinoć je predstavljena knjiga Novljanina dr Vladimira Roganovića BOKA U TRAGOVIMA IŠČEZLIH VREMENA (Filološki fakultet Beograd, 2016). Dva mjeseca nakon premijerne hercegnovske promocije knjige, Novosađanima i gostima ovog grada priređeno je i „Veče Boke“ pa su imali priliku da uživaju u mediteranskom ambijentu i da gradskim ulicama, zajedno sa knjigom, ponesu cvjetove svježe mimoze, lovora i magnolije koji su naročito za ovu priliku donijeti iz Herceg Novog. Poseban ton večeri dala je izložba fotografija iz Boke hercegnovskog fotografa Jefta Bjelice. Novosađani su mogli da se upoznaju i sa najnovijim, 36. brojem zbornika „Boka“ (izdavač Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi) koji je, kao i Roganovićeva knjiga, na raspolaganju članovima Gradske biblioteke.

O knjizi i Roganovićevom naučnom djelovanju na planu književnoistorijskih i kulturnoistorijskih istraživanja prošlosti i sadašnjosti Boke Kotorske i njenih gradova, govorili su akademik prof. dr Zlata Bojović i prof. dr Dragana Radojičić. Zlata Bojović istakla je vrijednost, vitalnost i kontinuitet zbornika „Boka“ koji ima važnu ulogu u naučnom i kulturnom životu Herceg Novog i Boke Kotorske u poslednjih nekoliko decenija. Ona je ocijenila da je knjiga značajan sintetički doprinos sagledavanju prošlosti i sadašnjosti tih kulturom bogatih prostora.

Direktorka Etnografskog instituta SANU iz Beograda prof. dr Dragana Radojičić, inače i član Uredništva časopisa „Boka“ koju izdaje Gradska biblioteka u Herceg Novom, govorila je o Mediteranu, o Boki kao njenom kulturom prebogatom prostoru i o značaju zbornika „Boka“. Ona je istakla da je knjiga „Boka u tragovima iščezlih vremena“ svrstava njenog autora u redove vrsnih poznavalaca kulturne istorije Boke i da je ona samo dio njegovih stručnih i naučnih radova i uređivačkih poduhvata te da očekuje da se ta storija nastavi.

Roganović je u svom govoru istakao da je kultura duboka i jaka snaga koja spaja i geografski udaljene prostore i rekao:„Ma koliko kilometara bili udaljeni nekadašnje Panonsko i Jadransko more, poglavito njegov najlepši fjord, duboko usječen pod strme litice Orjena i Lovćena, ti su prostori duhovno i kulturno bliski. Zato ni teme obrađene i dotaknute u ovoj knjizi nisu daleke od čoveka ovdašnjeg. Te su geografski daljine vjekovima savlađivali udruženi kultura i ljudi. Recentan primjer nalazimo još 1882. godine kada je upravo u Novom Sadu, upravo u ovoj Dunavskoj ulici, štampan časopis pod naslovom „Boka Kotorska“ (pod uredništvom Jovana Šarića). I zato nije čudno, a nije ni slučajno, što je upravo posle hercegnovske promocije knjige, ona noseći tonove prijateljstva i šireći kulturnu saradnju i note Mediterana, stigla upravo u Novi Sad.“

Knjiga je i pokušaj da se čitaocu pruži prilika da napravi svoju literarnu šetnju kroz iščezla vremena Boke Kotorske, kroz vremena bura i bonaca, i da se podsjeti na čitavu plejadu ličnosti koje su živjele i djelovale u Boki i Crnoj Gori, dodao je dr Roganović i rekao da je ona omaž divnim ljudima koji su pokrenuli časopis „Boka“ i skretanje pažnje na naučnike i kulturne radnike koji ga danas uređuju i na njegovim stranama donose vrijedne naučne radove. On je najavio nove knjige iz oblasti kulturne istorije i sadašnjice Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore“