Umjetnik, boem, drug…..neko za koga se bez zadrške može reći da je bio suštinski dio duše grada, Zoran Bulatović (1952-2015) je jedan od onih koji u potpunosti zaslužuje da mu se u okviru najvećeg praznika Herceg Novog, na Dan oslobođenja, 28. oktobra, napravi retrospektivna izložba. Rođen je u Kosovom polju, a Likovnu akademiju, odsjek grafika je završio u Prištini u klasi profesora Zorana Jovanovića. Živio je i stvarao u Herceg Novom, a svoje radove izlagao na nekoliko desetina samostalnih i  kolektivnih izložbi u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Holandiji.

Ovaj po mnogo čemu izuzetan umjetnik unijeo je novine u savremenom crnogorsku umjetnost. Od grafike, crteža do slika i instalacija,  bio je vrlo posvećen nekonvencionalnom izrazu.

,,Stalno eksperimentišem. Ulje može da uzme svako i počne da slika, pa kako god ili šta god da ispadne. Ali ovo je mnogo drugačije, za ovo treba da se izuči zanat……Sve dolazi iznutra, iz podsvjesti. Podsvijest hara. Svijest to malo kontroliše. I u stvaranju umjetničkog djela treba znati kad da staneš, dovoljno je da se pređe ta mala granica i da se sve upropasti“, rekao je Bulatović za NOVI TV u jednom od rijetkih intervjua koje je dao tokom svog života.
Zoran Bulatović je, kako je sam rekao, uvijek bio impresioniran grčkom mitologijom. Motivi u njegovim radovima često su bili povezani sa tim periodom svjetske civilizacije.

,,Mislim da su kroz tu mitologiju Grci sve objasnili“, kazao je Bulatović u pomenutom intervjuu.

Zoran Bulatović je dobitnik nagrade 17. Hercegnovskog zimskog salona, Nagrade XXVII Likovni susret – Grafičke kolonije i grafičke radionice umjetničkih kolonija Jugoslavije 1980.-1988.

,,Zoran Bulatović pripada onim umjetnicima, koji su tjeskobu likovnih disciplina, te ravan slike, crteža i grafike preveli u treću dimenziju. U ovom slučaju Bulatović je sve to preveo u obojenu plastiku i potpuno novu materijalizaciju, svojevrsne grafičke matrice. Istini za volju, treba primijetiti da je taj plastični iskorak nagovijestio svojim reskim crtežom i floroscentnom bojom. Naravno, ovaj ulazak prostor, proizveo je nova likovna tumačenja i značenja. Otuda se sa pravom moze reći da su njegovi “objekti” samonikli iz crteža (grafike), ali su i ti objekti bili posljedica (plod-sjeme) za “vraćanje” grafičkom listu, otisku svog likovnog bića, ali i smirenja goropadnog objekta, (u kombinovanoj tehnici) u boji krvi, staklu kao prijetnji i u crtežu bijesa i drame“, napisao je 2005. godine istoričar umjetnosti, Bogdan Musović, o djelu Zorana Bulatovića, čija će retrospektivna izložba biti otvorena od 28. oktobra do 20 novembra u gradskoj galeriji Josip Bepo Benković.


Naslvna slika preuzeta je sa Facebook steanice izlozbe