Protekla je prva trećina 50. jubilarnog Praznika mimoze. Dio od najavljenih 50 programa u pedeset dana je realizovan, a najavljeni su i svi ostali i otkriveni i posljednji segmenti planiranih događaja i gostiju. Nakon prve trećine ovogodišnjeg izdanja Praznika mimoze pitali smo organizatore, novinare koji prate Praznik, producente, umjetnike i učesnike, da daju svoje komentare jubilarnog izdanja manifestacije posvećene mimozi.
Zoran Živković, producent i član Direkcije Praznika mimoze
Kao što smo i najavili, s obzirom na to da je 50 godina Praznika, direkcija je bila stanovišta da i sama manifestacija traje 50 dana, čime bi se na pravi način obilježio ovaj veliki jubilej. Ono što je jedna od novina ove godine je velika turneja karavana mimoze koji je počeo od Beča, što je na jedan način i vratilo internacionalnu dimenziju Prazniku, zatim se nastavila turneja po gradovima Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije. U okviru karavana održavane su konferencije za novinare pred samo predstavljanja po gradovima u kojima smo gostovali i ispostavilo se da je to bio dobar potez, jer su tada najavljeni dolasci velikog broja posjetilaca i to se i desilo na dan otvaranja kada je ogroman broj turista došao da prisustvuje svečanosti otvaranja i koncertu mega zvijezde regiona, Zdravka Čolića, međutim zbog izuzetno loših vremenskih uslova, a u konsultacijama sa muzičarem morali smo da odložimo taj prvi događaj za sljedeći vikend. I mislim da je to jedino što nije bilo po planu ali je koncert uspješno organizovan drugog vikenda Praznika i pored velikog interesovanja i ogromnog broja posjetilaca, organizacija je stvarno protekla u najboljem redu. Veliki broj ljubitelja stvarno najveće regionalne zvijezde je došao da isprati ovaj koncert uz jednu izvanrednu scenu, ozvučenje, vatromet i to je jedan događaj koji će stvarno obilježiti ovogodišnji Praznik mimoze.
Međutim otvaranje i fešta od mimoze, ribe i vina je održana kako je i najavljivano i ta je manifestacija bila kao i svih ovih godina izuzetno dobro posjećenja i prema procjenama domaćina bilo je i do 15 hiljada gostiju. Centralna fešta je bila u Baošićima, vrijeme nas je poslužilo i svi su bili posluženi, dobro se proveli i utisci sa te fešte su izuzetno pozitivni, a vidjeli smo tamo registracije iz svih zemalja bivše Jugoslavije, tako da je ta fešta opravdala sva očekivanja i organizatora i gostiju. Uslijedio je prvi maskenbal u Institutu Igalo i uz pravu mediteransku atmosferu i odlična provod do kasno u noć, pokazao zašto je to jedna od omiljenih manifestacija i Novljana i gostiju. Potom je bila još jedna nova manifestacija New Castel of the world koji ima nekoliko programa i koji je bez obzira na loše vrijeme koje je bilo i toga dana ipak realizovan i po našim procjenama i to je bilo veoma uspješno. Ono što bih istako ovdje je da je za ovu godinu najavljen i veliki broj sportskih događaja u okviru Praznika i prvi koji je održan bio je džudo kup na kojem je bio i svjetski prvak Majdov među preko 300 takmičara i mogu reći da je taj turinir potpuno opravdao naša očekivanja i to je sigurno jedna od najvećih smotri te vrste u okruženju. Takođe bih pomenuo i Novsku skalinadu koja je odnedavno uvrštena u Praznik mimoze i pokazala je da ima svoje poklonike koji su i po jako lošem vremenu iapk učestvovali. Svakako u sportskim događajima svoje mjesto zauzimaju fudbalski turnir Kup mimoze ali i jedriličarska regata 45. Kup mimoze koje je bila pravi praznik za oči sa velikim brojem jedrilica koje su se takmičile u akvatorijumu našeg grada.
Kada je riječ o umjetničkom segmentu Praznika, prije svega je tu Hercegnovski zimski salon koji se ove godine održao po 52. put. Izlagalo je 20 umjetnika iz Srbije, BiH i Crne Gore i mislimo da je ispunio očekivanja ljubitelja likovne umjetnosti. Nakon toga su došli Dani poljske kulturi, koji su realizovani sa pleh orkestrom iz Lobeca, a njihovi nastupi na trgu i u Igalu su privukli veliki broj posjetilaca.
Ono što nas očekuje je program Barka mala, na kojem će učestvovati klape iz Crne Gore, a kao gost stiže klapa Šufit iz Hrvatske i za taj program imamo veliko interesovanje. Barka mala će se održati u Gradskoj kafani uz jedan mediteranski meni. Siguran sam da ćemo tim programom potvrditi dodatno mediteransku profilaciju ove manifestacije.
Ono što želim da istaknem je jedan veliki sportski događaj, možda i najveći na ovom festivalu, a to je kup u plivanju, Montenegro kup Mimoza, koji se po 24. put organizuje u Herceg Novom, tačnije na bazenu Instituta Igalo, preko 400 učesnika je prijavljeno. To je ujedno i otvoreno prvenstvo Crne Gore u plivanju. Ovaj događaj uključen je i u kalendar Evropske plivačke federacije, što govori o njegovoj veličini i značaju.
Najviše primjedbi na Prazniku mimoze imali smo na odlaganje koncerta Zdravka Čolića, od turista iz regiona, za taj prvi vikend paket aranžmana. Međutim, to nije bila samo naša odluka, donijeli smo je u saradnji sa menadžmentom Zdravka Čolića, a vidjeli ste i sami, vrijeme je bilo jako nestabilno i nije se moglo predvidjeti na horizontu od sat dva, pa smo na njihovu inicijativu odložili za sedam dana. U tom novom terminu Čolić je i dalje privukao jako velik broj gostiju. Uz tu promjenu datuma mislim da je sve na Prazniku mimoze proteklo onako kako je planirano i kako je navedeno u pisanom programu koji smo podijelili svim zainteresovanima.
Vuk Vuković, producent
Da bismo komentarisali koncept neke manifestacije, morali bismo imati potpune podatke o programskim, produkcionim i finansijskim aspektima pa je razumljivo zašto koncept (ovogodišnjeg) Praznika mimoze mogu komentarisati samo u obrisima.
Program smo prvo dobili u nacrtu, a sad dobijamo i nove informacije o tome ko učestvuje u programu, pa je postalo potpuno nejasno da li je Praznik mimoze – kulturna, sportska, umjetnička, diplomatska, vašarska (nek mi oprosti Ceca) ili, kako je prvobitno zamišljeno – turistička manifestacija. Kome je ona namijenjena i ko je nosilac manifestacije? Organizuje li je Turistička organizacija, JUK Herceg fest, Opština ili pojedinaci? Saradnja se podrazumjeva i nebitno je šta zadovoljava naše lične kulturne potrebe i interesovanja (da mi, ponovo, oprosti Ceca), ali ako govorimo o turističkoj manifestaciji – onda treba da govorimo o jasnim produkcionim standardima čiji je osnovni cilj – turistička promocija autohotnih i vrijednosti imanentnih Herceg Novom. Ceci, ali i mnogim drugim programima, u konceptu Praznika mimoze nije mjesto.
Treba pohvaliti i podržati angažman Gradske muzike u promociji ove manifestacije, ali i skrenuti pažnju da neke popularne, muzičke programe nismo dovoljno promovisali izvan Crne Gore. I tu dolazimo do trećeg aspekta – finansiranja novcem svih građana i građanki Herceg Novog: pitanje je – NE koliko je tržišna cijena, već koliko vrijedi ovakav program Praznika mimoze? Mediji su nas informisali da ukupna cifra nije definitivna i da ćemo je znati tek po završetu manifestacije, pa se postavlja i organizaciono pitanje – koja je projekcija budžeta i koja je projekcija gradskih prioriteta?
Uvjeren sam da Praznik mimoze treba da se vrati svom izvorištu, uvjeren sam da treba poštovati konvencije i produkcione standarde ovakvih manifestacija, pa samim tim i „pročistiti“ program u duhu savremenog pristupa karnevalskim svečanostima. Jasno je da Herceg Novi odiše bogatstvom kulture i talenata, ali ne moramo sve da pokažemo u februaru… Zamislite na šta bismo ličili kada bismo svu kvalitetnu obuću i odjeću istovremeno navukli na sebe? Uz malo tigrastog (da mi oprosti Ceca)…
Vitka Vujnović, novinarka
Praznik mimoze dugo traje i tokom pola vijeka on je očekivano imao brojne plime i oseke. I u kraćem vremenskom periodu od 50 dana koliko traje jubilarno izdanje ove manifestacije – važi isto. Biće na kraju i plima i oseka.
Ako je ove godine jedna od zamisli organizatora bila da jubilarno izdanje bude presjek onoga što je Praznik činilo minulih godina, u tome se prema najavljenim sadržajima uspjelo.
Kao okosnica tu su fešte i maskenbali, nešto od onoga što je dodato kao lokalni začin proteklih godina ( Picigin, Karotrc, karnevalska povorka). Ponovo su u programu književni i pozorišni sadržaji, koncerti. Više je nego ranije predstavljanja gradova i zemalja prijatelja. Kvalitet odabranog teško je komentarisati na neviđeno, Praznik je tek počeo.
Stranu treba odabrati i oko koncepcije koja se stalno mijenja, a minulih godina jačala je ona koja je Praznik vidjela kao turističku, promotivnu, pučku, uličnu, karnevalsku svečanost.
Pripadam grupi koja navija za dodatne sadržaje.
Svakako sam za predstavljanje dobitnika NINove nagrade, uz napomenu da bi trebalo aktuelizovati pravilo kojeg su se organizatori dugo pridržavali – autor je prvo gostovao u Herceg Novom pa potom i u drugim gradovima Crne Gore. Tako je čuvan mali „ekskluzivitet“ ovog programa.
Svakako sam za pozorišne predstave, one najbolje naravno, ali, uvijek kada je to moguće tematski vezane za vrijeme i atmosferu karnevala.
Svakako sam za dobre koncerte. Baš onakve kakav je održao Zdravko Čolić i kakav će sigurna sam održati recimo Kaliopi.
Plime i oseke su kako rekoh neminovne i u odabiru izvođača. Neke bih kao i mnogi izostavila. Ali je mnogo i onih koji će baš njih željeti da čuju pa jedino prisustvom ili neprisustvom možemo pokazati svoj stav.
Praznik mimoze, grad, svi dosadašnji i budući organizatori svakako zaslužuju podršku.
Festival je naš pa ga treba čuvati, u onome što nam se dopada uživati a ono što nam se ne dopada kada i koliko je moguće – mijenjati – na bolje naravno.
Ljiljana Vukotić, novinarka Radija Crne Gore
Već na prvom predstavljanju bilo je očigledno da je program 50.jubilarnog Praznika mimoze, koji je neskromno i neobjektivno najavljen kao spektakularan, zapravo osrednji i tanušan. Silom je rastegnut na 50 dana trajanja , jer se neko, eto, dosjetio da lijepo zvuci 50 dana za 50 godina mimoze. Bez jasnog koncepta, po sistemu strpaj sve što kome padne na pamet, dobili smo program 50.Praznika mimoze koji bi mozda ostao na ukusu otužnosti, da nije bilo završnice!
Sa Cecom na kraj , koju su organizatori najavili kao čudo nevidjeno, preponosni sto su takvu veličinu uspjeli „nagovoriti“ da nam pjeva u zavrsnici jubilarnog festivala, poništili su i ono malo pozitivnog utiska i dobronamjernog ćutanja umjesto zaslužene kritike!
Tuzna je činjenica da turizam i kulturu ovog grada vode ljudi kojima je Ceca na vrhu ljestvice! Jos tužnije je što oni čak i ne shvataju u čemu su pogrijesili, jer je za njihova mjerila Ceca umjetnica nad umjetnicama. A daleko najtužnije je što sve to rade trošeći naše pare!
Jer , ne može floskula „mnogi vole Cecu“ biti opravdanje! Ceca i Praznik mimoze jednostavno ne idu zajedno! To je urusavnje, nakon 50 lijepih godina, festivala koji je brend ovog grada, ili bi to mogao biti!
Sa nedostojnom zavrsnicom, umanjili su kvalitet kompletnog festivala, koji, ipak imao nekoliko dobrih programa.Potvrda je koncert Zdravka Čolića koji je prihvaćen sa nepodijeljenim odobravanjem, jer je Čola sve suprotno od Cece. Dovoljno je pogledati komentare po društvenim mrežama pa shvatiti koliko je negativnih komentara povodom najave Cecinog gostovanja. Na objavu o gostovanju Čolića nema negativnih komentara.
Vjerujem da u ovom gradu, uprkos činjenici da tako trenutno izgleda, oni kojima je Ceca simbol najveceg posrnuca na ovim prostorima i najveća promoterka loše muzike i lažnih vrijednosti – nijesu manjina!
Vjerujem, jer znam da mnogi NE odobravaju, mnogi su ogorčeni, mnogi su šokirani, a svi skupa tužno bespomoćni!
Dovesti Cecu bilo kojim povodom (osim čisto komercijanog, pa ko voli neka kupi kartu za koncert) je sramno, a dovesti je da pjeva za Mimozu je skrnavljenje Praznika kojim se grad ponosi!
Petar Kraljević, muzičar
Šta je (možda) jedino pogrešno u vezi angažovanja Cece na finalu Praznika Mimoze?
Termin, povod. Kad i na kom mjestu bi takvo nešto trebalo upriličiti?
Jednog običnog vikenda u godini, recimo u Sutorinu na stadion FK Obilić.
Šta je (možda) jedino pogrešno u vezi angažovanja Cece na finalu Praznika Mimoze?
Termin, povod. Kad i na kom mjestu bi takvo nešto trebalo upriličiti?
Jednog običnog vikenda u godini, recimo u Sutorinu na stadion FK Obilić.
Vjerovatno će sad neki reći “Opet nešto serka ovaj, hoće da ispadne duhovit…” međutim, pogledajte koje sve kockice bi se u tom slučaju složile.
Osim simbolike mjesta održavanja (njen klub se tako zvao, jel’) koje je zapravo manje bitno (može i stadion FK Igalo ili ona nova sportska sala kod Šišteta…), samo da je periferija. Zamislite, recimo u špici sezone, koji bi to bio praznik za sve; i za njene obožavatelje i za one koje njen nastup ne zanima. Uz domaće, i mnogi turisti bi pohrlili na taj nastup (sa kupljenom ulaznicom naravno, ništa budžet… samo sponzori) a svi ostali bi barem u toj noći imali ugoðaj, pa čak bi i Igalo tog dana imalo predah od svakodnevnog narodnjačkog pičvajza. Sutorina jeste periferija i pogranično mjesto ali nije “na kraj svijeta” i mogu i trebaju se stvoriti idealni uslovi i ambijent za akcije takve vrste… uostalom, pitajte i Cecinu menadžeriju šta misli o tome, siguran sam da će reæi “Nema problema, sasvim okej”. Doduše, to je u prevodu ono “Samo plati, pa se klati” ali tako to ide.
E sad, šta bi to bilo idealno za zatvaranje ovog praznika… razni izvođači i program, ali to je duža priča… valja drugačije pokrenuti mozgove, osmisliti i složiti atraktivne najave… i svakako, zbog svih građana, treba pametnije koristiti digitron. I dalje sam uz one svoje stare slogane “Da živimo 12 mjeseci godišnje”, “Samo sa stilom i ništa silom”… i definitivno postoje rješenja ali još uvijek nedostoje sluha tamo gdje ga mora biti.
Evo, nešto mi sad pade na pamet motel Vinograd gdje su nastupali izvođači narodne muzike, baš u Sutorini osamdesetih godina kad je manje-više sve funkcionisalo… koliko znamo, nije loše bilo ni građanima ni tim izvođačima… a svi pričaju o tome da nam se valja potruditi da ponovo dosegnemo takav neki nivo.
Inače, Mimozi se posrećilo prije par godina jer smo konkurisali za evropsku kulturnu prestonicu pa se tad i solidno refala…
ne bi valjalo da opet padnemo.
Nebojša Gajić, novinar
Praznik mimoze više nema duh pučke svečanosti, jer se tokom godina prilagođavao ukusu prosečnog konzumenta savremene (ne)kulture. Zbog toga će 50. izdanje ove manifestacije koncertom zatvoriti regionalna folk zvijezda Ceca Ražnatović, a pored nje tokom praznika nastupiće i narodnjak Saša Matić. OK Bend je upotpunio muzički program prvog maskenbala za koji Novljani nisu mogli doći do karte „zbog velikog interesovanja agencija iz okruženja“.
Koncert Zdravka Čolića bi i mogao da prođe, da i u njegovom muzičkom izrazu ne dominira prizvuk folka. Odlaganje njegovog nastupa dva sata pre početka, kada je u Herceg Novi došao ogroman broj ljudi (priča se samo o pet autobusa iz Makedonije) više je od negativne turističke reklame. Međutim, nisu organizatori krivi za ovakav program.
Praznik je pre svega manifestacija, čiji je cilj da privuče turiste iz regiona, odnosno široku narodnu masu. Da nema Trke karića, Dana picigina sa Goranom Karanom, Strip vikenda i još par dešavanja za Novljane sa istančanim ukusom jubilej bi prošao kao veliko razočarenje. Ali u 50 dana programa premali je to broj (kultirnih) manifestacija.
Maja Erenji Hare-Brown, konsultant za digitalne komunikacije
U današnje vrijeme globalne povezanosti, slobodnog protoka informacija i neizbježnog nametanja svjetskih trendova, Praznik mimoze uspijeva da se ogradi od svake vrste vanjskih uticaja i u svojoj suštini I izvedbi postaje sve više subjektivan. S obzirom da kriterijumi uspjeha ove manifestacije nisu jasno definisani nemoguce je ustanoviti da li je ispunila zacrtane ciljeve. Pošto kod nas nema kontrole kvaliteta, realne ocjene rezultata a samim tim ni konstruktivne kritike problem se ponavlja iz godine u godinu.
Organizacija ‘u zadnji minut’ znači da se kasni sa marketingom, informacije se mjenjaju svakodnevno a javnost je prepuštena spekulacijama. Sadržaj se planira ‘organski’, bez jasnog koncepta pa je konačni rezultat mješavina kvazi tradicije, yugo nostalgije i projekata koje treba udomiti. Megalomanski I ekstravagantan program nameće pitanja; kakva je dobrobit za grad i širu zajednicu i koji je razmjer uloženih fondova i realizovanih prihoda.
Praznik Mimoze, da nam poživi još 50 godina, mora da nadje svoj identitet jer ga izgleda, poslije prvih 50 godina, još uvjek traži…
Valentina Kulinović, kapelnica Gradske muzike
Osvrnuvši se unazad , u period detinjstva(1984-1989) kada sam Praznik mimoze gledala na TV ekranu , pratila defile mazoretki i Gradske muzike nekoliko puta u Beogradu i Novom Sadu
i sa oduševljenjem i puna utisaka donosila u sred snežne zime grančice mimoze koje sam na defileu dobila , uvek sam imala osecaj da tamo odakle su došle i mimoze i mazoretke i muzika uvek cveta cvece , uvek je toplo , veselo i razigrano …taj osecaj imam i dan danas , kada sam mnogo godina kasnije , postala građanin upravo tog grada , koji neizmerno volim i koji tu ljubav zaista i zaslužuje .
Praznik mimoze dočekao je svoj 50.rođendan
Trajati 50. godina nije malo, a ni lako …
To najbolje znaju svi ljudi koji su i najmanjeg učešća imali u organizaciji praznika svih godina koje su za nama …menjale su se razne političke strukture, čelnici grada , razni direktori u institucijama lokalne uprave i Prazniku se na različiti način pristupalo…ali “Praznik” je trajao i trajao ….
Došao je do svog 50.rodjendana …
Direkcija Praznika mimoze odlučila je da traje 50.dana
Napraviti i ispuniti programom , zanimljivim i bogatim sadržajem 50 dana (februar i gotovo CEO mart ) ogroman je poduhvat .
Verujem da su svi učesnici u organizaciji dali i da će dati maksimum od sebe kako bi i grad i program (što raznovrsniji i namenjen različitim ukusima ) učinili sto boljim i privlačnijim za turiste, gradjane naseg grada i sve one koji se čak i u prolazu nađu u Herceg Novom .
Nekada je nekom teško organizovati i jedan obični rođendan, svadbu, krštenje …postalo je teško održati i bračnu zajednicu duže od godinu dana …
Tako da …trajati 50.godina koliko traje Praznik mimoze svakako je velika stvar …
Za kraj , mogu napisati samo jos ovu rečenicu :
Tokom Karavana mimoze 12.januara u gradu Zrenjaninu (na -5 i snegu po kome smo defilovali ) u očima jedne djevojčice (dok je u rukama držala cvet mimoze ) od 7-8 god. videla sam ono isto oduševljenje i sjaj koji je i davne 1985 sjajio u mom oku , a sjaji i dan danas , svaki put kad bubanj i doboš daju prvi znak da defile i fešta počinju.
Željko Samardžić, muzičar
Što se tiče Praznika Mimoze koji ove godine slavi svoj jubilej, 50 godina postojanja, ne mogu a da ne primijetim da je dobrano odstupio od nekih svojih polaznih načela. Prije svega promoviše grad, državu, tradiciju i kulturu naroda, a uz to prevashodni zadatak bi trebalo da mu bude i privlačenje stranih gostiju. Ovakvim muzičkim izborom ne idu u korist ni jednom, a ni drugom zadatku. Da ne pominjem da grad ima dva orkestra, Gradsku muziku i Mjesnu muziku Đenovići od kojih ovi drugi jako malo pažnje i prostora imaju od same matične opštine. Ta dva orkestra sa mažoretkama mnogo više doprinose ostvarenju ovih dvaju ciljeva od svih ovih imena kojima je grad dao toliko prostora i finansija. Uz velik broj i lokalnih izvođača kao i izvođača iz Crne Gore na spisku nema ni jednog.
