Svega dva mjeseca nakon objavljivanju zbirke poezije „ Karatoč“, Novljanke Ksenije Matović, u izdanju izdavačke kuće MediSfera iz Beograda, najstariji regionalni knjževni portal „Hiperboreja“ je svrstao među top 10 knjiga za ovu godinu.
Tako se u „Hiperborejinom ljetnem koferu 2022“, iako „ Kartoč“ još uvijek nije doživio promociju, ali jeste niz prikaza i intervjua sa autorkom, našao među uglednim autorima poput Edvarda Fostera „ Aleksandrija, istorija i kultura“, Majlisa Besrija „ Treće doba“, Edita Sedergana „ Pesme“,Davida Hercegrta Lorensa „ Italija“, Antonija Maćada „ Sorijska polja i druge pesme“, Maje Soler „ A htela sam“…..
– Ovo je za mene bio veliki šok i iznenađenje. Prosto je nejvjerovatno da svega dva mjeseca od objavljivanja i sa minimalnom reklamom, ukoliko izuzuzmemo nekoliko intervujua, se zbirka, nađe ne samo u ovakvom društvu eminentnih stvaralaca, već bude stavljena u top 10 knjiga za ovu godinu. Zaista više nego veliko priznanje, kazala je Matović.
Govoreći o zbirci, kaže da „ Kartoč“, meandrira sjećanjima, usput zabilježenim zapisima, zamrznutim isječcima vremena, nekim riječima… saopštenim usput, čija se snaga osjetii tek godinama kasnije, „bijelim rebrima proročišta, šumama lovora i sumpora, gluvim kolima, praznim šakama i ušima punim mrava“.
– „ Karatoč“, ma koliko se činio poput tkanja neke začudne mreže u kojoj pjevaju čitava jata inćuna, gradovi plove nošeni kurentima vjetrova Boke, kišama koje tuku poput divljih narandži u poznu jesen, bijelim škurama, bužama ruzmarina i bugenvilije, katarkama pobodenim u modro, nebu licem okrenutim jugu, jeste himna moru i gradu. No, to je samo prvi sloj, pojašnjava Matović
Podsjetićemo, da je njena prethodna zbirka „ Obol“ koja je objavljena na našem i grčkom jeziku, u izdanju IP Orfeus iz Novog Sada, doživjela dva izdanja, što je za poeziju, kada riječ o ovim prostorima, izuzetna rijetkost.
Recenciju zbirke poezije “Karatoč”, potpisuje ugledna profesorka Svetlana Gradinac, dobitnica nagrade Ben Akiba.
– Pesnikinja je svedok i verodostojni posmatrač koji poseduje veštinu da se u dva – tri poteza, biranim rečima napravi spoj viđenog i doživljenog. U stvaranju slike Ksenija koristi sve da bi izazvala čulne, mirisne, vizuelne i auditivne senzacije. Njeni deskriptivni pejzaži su negde između Dalijevih mrtvih priroda i Lubardinih mediteranskih slika.Sve je u pokretu, bez umora, njene zvučne figure asonance pune su samoglasnika, njeni oksimoroni su efektni: mrtve reči, mleko noći, kolevka nedonosnica, crno sunce….Njena poezija je pomalo zatvorena, hermetična, ona traži pažljivog, posvećenog i senzitivnog čitaoca, udubljenog i obrazovanog, bilježi prof. Gradinac
Ksenija Matović (1973) rođena na Cetinju, osnovnu i srednju školu završila u Herceg Novom.
Filozofski fakultet, smjer sociologija, završila u Novom Sadu.
Radila u Novom Sadu u firmi Stylos. Osnivač je književne manifestacije Stylosova agora.
Radila kao novinar listova Dnevnik i Blic, objavljivala članke u časopisu Zemlja, kolumnista beogradskog časopisa MediaSfera. Novinar je i dopisnik lista Dan iz Herceg Novog. Organizator je programa kulture u Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom.
Do sada je objavila : Zbirke pjesama: „Preludij“, IK Slavija, Novi Sad, 1991, „Orfeonautika“, Hercegnovsko pozorište, Herceg Novi, 2013, „Obol“, IP Oerfeus, Novi Sad, 2016. godine,„Obol“, drugo izdanje, paralelno na srpskom i grčkom, IP Oerfeus, Novi Sad, 2016. Potom, na portalu MediaSfera, satiričnu kolumnu „ Škurin“, Portal MediaSfera, Beograd, 2018. i 2019., Poetski zapis „Ostrvo“ (pjesme Krita – κρητικα τραγουδια), 2019, turistički vodič, „Vodič kroz Crnu Goru“, BOOM, Podgorica, Ministarstvo turizma Crne Gore, 2012. na srpskom, engleskom i ruskom jeziku
Za svoj rad, dobila je dva priznanja Podgoričkog art festivala, PAF, Podgorica, 2019 i Udruženja književnika Branko Miljković, Zbornik, Niš 2020.
Živi u Herceg Novom. Majka je devetnaestogodišnjeg Borisa Basare.
