Kineska pedagoška priča jednog Novljanina

Hercegnovljanin Petar Stanojlović je nakon master studija na Kritu odlučio da obogati svoje iskustvo i uputio se u Kinu. Tamo, više od godinu dana predaje engleski jezik u vrtiću i u trening centrima koji se masovno otvaraju po čitavoj Kini. Naime, kako priča Petar za Herceg Novi Cool, i sam je bio veoma iznenađen kad je saznao podatak da samo 5% žitelja te velike zemlje govori engleski jezik i da preduzimljivi Kinezi posljednjih godina dovode na desetine hiljada dobro obučenih predavača engleskog jezika. Provjere za početak rada realizuju se, kako objašnjava Petar, putem brojnih kontakata, intervjua i prijemnog ispita pred komisijom na licu mjesta, nakon čega oni tako postaju predavači djeci od četiri godine u vrtiću, pa nadalje.

“Kao prvo, Kinezi veoma mnogo polažu na obrazovanje, što je nesumnjivo jedan od razloga njihovog rapidnog razvoja i ekonomskog buma. Nastavnici su cijenjeni i uvažavaju se i izražava im se ogromna zahvalnost za znanje i vještine kojima uče djecu”, kaže nam Petar koji živi i radi na jugoistoku Kine u gradu Shunde. Grad ima 7,5 miliona stanovnika, a vrtić u kojem radi 1600 djece i spada u veoma dobro rangirane vrtiće. Petrova priča je veoma zanimljiva i bogata detaljima iz ove daleke i nama neobične zemlje.

“Recimo da samo počnemo od dnevnog rasporeda malih Kineza u vrtiću i u osnovnoj školi. Radno vrijeme vaspitača i svih ostalih zaposlenih je od 7,30 do 18,00. Radni dan u vrtiću počinje u 7,30 kada je pozdrav vaspitačima. Sva djeca su vani i u grupama pozdravljaju vaspitače i oni njih – na kineskom, a potom na engleskom. Do 8,00 su vježbe uz muziku, a u 8,15 doručak. Poslije toga slijede razne aktivnosti: kineski šah, borilačke vještine, engleski jezik, slikanje, muzika – svaka prostorija u vrtiću ima klavir i svaki vaspitač mora imati završenu najmanje srednju muzičku školu, kao i brojne aktivnosti u sferi prirode i društva”, priča nam Petar objašnajvajući da se jako puno vremena provodi vani, na poligonima, organizovanim zabavnim igrama, takmičenjima. Aktivnosti se sprovode kroz puno tematskih cjelina koje se obrađuju u okviru dobro osmišljenih i isplaniranih aktivnosti

“Na primjer tema proljeće obrađuje se tako što djeca puno crtaju, slažu memorijske table i pazl sa motivima proljeća, prave od plastelina, krpica, papira i kartona modele voća, povrća, cvijeća, sade i siju sjemenke i pažljivo prate njihov rast, a posebna pažnja se poklanja pripremama i organizaciji brojnih priredbi i svečanosti, kada se izvode zaista impozantni programi”, objašnjava dalej Petar dodajući da ima dosta sličnosti u radu sa evropskim pedagoškim programima ali i ogromnih razlika. Jedna od tih je da roditelji dva puta godišnje borave po dvije sedmice u grupama sa djecom, prate sve njihove aktivnosti od jutra do mraka i na kraju daju ocjene vaspitačima, upravi, osoblju i uopšte čitavoj organizaciji i na osnovu toga se izdvajaju sredstva za finansiranje.

“Tako će u aprilu, nakon petnaestodnevnog boravka roditelja u vrtiću, na kraju biti izveden program: Pozdrav proljeću, i to u nekom od elitnijih hotela, već dva puta u toku mog boravka to je bilo u hotelu Sheraton, i sve se završi bogatom gozbom za zaposlene, roditelje i djecu, naravno. Ona su uvijek na prvom mjestu. Vratimo se na dnevni raspored. U 10,00 je marenda-voće, a od 11 do 11,30 ručak. Od 11,30 do 14,30 spavanje i odmor uz lagane aktivnosti, muziku, crtane filmove i sl. Ove godine najpopularniji crtani junak je Pepa Prase, jer je 5. februara počela Kineska Nova godina u znaku svinje i Pepa se ne skida sa ekrana. U 14,30 je ponovo marenda (jogurt, kukuruz, kaša i sl.) Za godinu dana mog boravka u Kini ja u vrtiću nisam vidio kolač, ni šećer u bilo kom obliku. Sva hrana se sprema na pari, vrlo kratko termički obrađuje, a ima dosta povrća i u sirovom obliku. Posebna priča su brojni začini. U 17,00 je večera, a od 17,30 do 18,00 djeca odlaze kući. Između obroka, naravno su razne aktivnosti koje sam već nabrojio”, objašnjava dalje naš sagovornik. Zanimljivo je istaći da djeca polažu prijemni ispit za upis u vrtić. Oni pohađaju vrtić od tri do sedam godina, kada se upisuju u školu.

“Na prijemnom polažu kineski jezik, moraju odgovoriti na tri četiri pitanja, ispričati kratki događaj ili priču, zatim rješavaju matematičke i logičke zadatke – tipa da nastave niz, da slože logički blok ili pazl, da poređaju po nekom kriterijumu i sl. Glavni dio prijemnog ispita je ponašanje da li mogu da se koncentrišu na zadatak, da li su usvojili kulturne obrasce ophođenja i komunikacije, ima li elemenata hiperaktivnosti i drugih oblika smetnji.Ne mali broj ne prođe na prijemnom ispitu i oni moraju potražiti mjesto u nekom drugom vrtiću”, priča dalje Petar. Podsjećajući se na neka od fascinantnig dostignuća poput toga da Kinezi grade najveći grad na svijetu od 130 miliona stanovnika, napravili su najduži most na svijetu dug 164 km i najveći most preko mora dug 55 km, prave vještačko sunce… Petar ističe da  su Kineski đaci (iz Hong Konga, Makao Kine) prvi ili u samom vrhu na Pisa testiranjima.

“U čemu je tajna kineskih uspjeha. U učenju. U stalnom i doživotnom učenju. Razlika u odnosu na ostale lako se može vidjeti u rasporedu časova jednog mog učenika VII razreda osnovne škole koji se budi u 6,20. Od 6,40 do 7,00 je na (izabranom) sportu. Od 7 do 7,30 je na doručku, a od 7,40 do 8,05 na jutarnjim vježbama. Od 8,10 do 8,50 i od 8,55 do 9,35 je na prvom i drugom času, čas traje 40 minuta. Od 9,40 do 10,05 je ponovo na izabranom sportu. Od 10,10 do 10,50 i od 10,55 do 11,35 traju treći i četvrti čas. Peti čas traje 55 minuta (11,40-12,35) i to su časovi sa vježbama u laboratoriji ili na terenu ili istraživački zadaci. Od 12,40 do 13,45 je ručak. Šesti i sedmi čas traju od 14,10 do 14,50 i od 15,00 do 15,40. Od 15,40 do 15,55 su vježbe za oči, preporučujem da to pogledate na internetu, zanimljivo je i korisno. Osmi i deveti čas su od 15,55 do 16,35 i od 16,40 do 17,10, a potom slijede slobodne sportske aktivnosti do 17,40. Večera je od 17,40 do 18,30 nakon čega slijedi odmor, tuširanje, lagana šetnja i slično. Od 19,15 do 20,10 je obavezno učenje u učionici sa pauzom od 20,10 do 20,30, a potom opet učenje od 20,30 do 21,30. Na spavanje se odlazi u 22,00”, nabraja nam Petar i ističe da 75% učenika osnovnih škola živi u internatima, 85% učenika srednjih škola takođe živi u internatima, a studenti na fakultetima svi žive u studentskim domovima.

“Djeca se sa roditeljima druže vikendom, mada i subotom i nedjeljom imaju puno privatnih časova. Porodice su najčešće zajedno na nedjeljnjom ručku i za vrijeme Kineske nove godine. U Pekingu, koji ima preko 20 miliona stanovnika ostanu samo oni koji nisu u stanju da putuju i stranci na privremenom radu koji tada nemaju odmor, po nekim podacima preko 18 miliona ljudi tada otputuje”, kaže Petar. Kako naglašava iako vikend provode sa roditeljima kineska djeca subotom i nedeljom imaju privatne časove, često po cijeli dan i tada idu na kurseve stranih jezika, muzike, slikanja, ručnog rada, plesa, borilačkih vještina, meditacije… Stalno učenje i doškolovavanje i konstatntna produktivnost su kako kaže Petar impresivni kod Kineza i da je sasvim jasno zašto je ta zemlja jedna od najuspješnijih u svijetu.

“Veoma sam bio iznenađen ponašanjem moje koleginice vaspitačice, koja je od septembra do decembra gotovo svakodnevno plakala što od Nove godine mora da ide u penziju. Imala je 65 godina i negdje, krajem decembra došla je u vrtić presrećna. Razlog njene sreće i potpunog zadovoljstva je bio UPIS NA UNIVERZITET ZA ODRASLE! Univerziteti za odrasle u Kini su se počeli otvarati 1980. godine i sada ih ima oko 70 000, sa 8 miliona studenata. Plan je da svaki kineski grad do 2020. godine ima barem jedan univerzitet, da 50% malih gradova i 30% sela ima takav univerzitet. Na univerzitet za odrasle se upisuju žene od 50 godina najmanje i muškarci od 60 godina i postoji mogućnost upisa na univerzitet samo u domenu svoje osnovne struke, koju je čovjek već obavljao i na osnovu koje je stekao penziju”, priča dalje Petar. Na tim unevrzitetima, kao nam objašnajva, studiranje traje od 8 do 12 godina. Izučavaju se razni predmeti, a izm,eđu ostalog joga, engleski jezik, rad na najsavremenijim kompjuterima i ostalim tehnološkim dostignućima poput smartfonova i slično

“Pored ukostručnih predmeta, obavezni su dva najvažnija predmeta – ples i muzika. Primarni cilj studiranja je da se očuvaju – zdravlje, mentalne sposobnosti, socijalne vještine i da se smanji broj staračkih domova. I ovi univerziteti, naravno imaju internate i STUDENTI žive u njima”, kaže Petar. Kako objšanjava školarina je simbolična i iznosi 30 dolara godišnje. Nastava i aktivnosti su organizovani tako da polaznici mogu uzeti unučiće iz vrtića i imaju slobodno vrijeme uveče.

“U okviru univerziteta se nalaze i voćnjaci, povrtnjaci i cvjećnjaci koje studenti njeguju u slobodnom vremenu ili u okviru slobodnih obaveznih aktivnosti. Zainteresovanost za neke univerzitete, u Šangaju npr. je ogromna, tako da se studenti na njima biraju lutrijom”, zaključuje Petar uz veliki pozdrav iz Kine svojim sugrađanima i, kako kaže, najljepšem gradu na svijetu Herceg Novom.

Kalendar

februar, 2024