Klasika i avangarda skulptura Nade Stanić

Skulpture Nade Stanić, Hercegnovljanke, prve i dugo godina jedine žene-vajara u crnogorskoj umjetnosti, činiće uz slike Milene Šotre, iz legata koji je ta umjetnica zavještala hercegnovskoj gradskoj galeriji, zajedničku postavku izložbe čije je otvaranje zakazano za 7. mart, uoči Dana žena, u galeriji Josip Bepo Benković.

Nada Stanić završila je Umjetničku školu u Herceg Novom 1957. godine. U njoj je radila i kao asistent. Iza sebe je ostavila nevelik, ali veoma upečatljiv opus, klasičan, a ispred svog vremena.

“Moja majka je bila u svom umjetničkom usponu, u svojoj skulpturi veoma ambiciozna. Imajući u vidu vrijeme koje nije imalo razumijevanja da jedna žena, žena jednog umjetnika, a majka drugog bilo nezamislivo. Može se zamisliti da je upravo to vrijeme kad je ona baš tada bila u fazi njenih najradikalnije – slobodnih skulptura, aktova kao ona sa dvopolnim i transvestitskim opusom, … a istovremeno klasičnih prosto odudarala od svoga vremena, do te mjere da ja i danas kad ih gledam u galeriji svoje kuće se zamislim koliko je u stvari ona bila hrabra i svjesna sebe i težine kontroverze svog izraza sa kriterijuma tog vremena” – priča  Nadin sin, takođe vrsan umjetnik, Tomislav-Toma Stanić, pijanista i fotograf.

On objašnjava da je Nada Stanić imala veliko razumijevanje i podršku  svoga profesora i muža – slavnog slikara Voja Stanića.

U  izrazu Nada sublimira, kako kritika kaže, raznorodne uticaje, od umjetnosti ‘primitivaca’, preko uticaja klasične grčke i egipatske skulpture do svedenih formi avangardne skulpture dvadesetog vijeka, prilagođavajući ih svom kreativnom senzibilitetu.

Nada je u svom  umjetničkom životu napravila oko 25 radova ali i mnogo crteža, od kojih je malo opstalo do danas. Nažalost, uglavnom zbog zdravlja, njen je opus bio kvantitativno ograničen.

“Poroznost materijala na koje je prešla za svoj izraz je umnogome doprinio da su se neki njeni radovi prestali odolijevati vremenu a moraju se naći načini da se oni reprodukuju, što je vrlo nezahvalno a i zahtijevno. Nadam se da ću naći neke tehnike i moderne materijale da te skulpture zablistaju u novom sjaju” – kaže Tomislav Stanić.

Nada Stanić je izlagala samostalno u “Palati Sponza” u Dubrovniku 1962. godine, Pomirbenoj dvorani na Gospi od Škrpjela 1997, Dvorani Park 1998. godine.

Dobitnica je nagrade Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti “13 novembar” 1969. godine i nagrade Hercegnovskog zimskog salona 1976. i 1983. godine.

Izložbu u galeriji Josip Bepo Benković otvoriće novinarka i pjesnikinja Ksenija Matović.

Radove Nade Stanić i Milene Šotre publika će moći vidjeti do 20. marta

 

Kalendar

april, 2024