Zamislite svijet bez interneta, telefona, telegrafa, avionskih pisama i ostalih modernih načina komuniciranja i scenu u kojoj, recimo, pred bitku kod Vaterloa, Prusi traže pomoć od Engleza u borbi protiv Napoleona. Kako bi im najbrže javili da su im potrebni tu i tada i kako bi bili sigurni da će taj apel i stići na pravu adresu? Adekvatan odgovor na to, sigurno bi imali u hercegnovskom klubu Columba livia.
,,To je latinski naziv za goluba pećinara, rase od koje potiču sve današnje poznate rase golubova, pa tako i pismonoša, kojima su vjerovatno između ostalog, komunicirali i akteri sa početka teksta’’, objašnjava za Herceg Novi Cool, Đuro Milanović, predsjednik kluba Columba livia, koji okuplja desetak golubara iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve.


,,Mi smo jedan od najorganizovanijih klubova u Crnoj Gori, a takmičimo se od 2013. godine. Ima nas šest koji se aktivno takmičimo i unutar kluba i šire. Rasa sa kojom se takmičimo su golubovi pismonoše, a već neko vrijeme pokušavamo da osnujemo savez. To bi automatski značilo da bi takmičenje bilo na nivou Crne Gore, što nam je jedan od prioritetnih ciljeva u narednom periodu’’, priča dalje Milanović. Prema njegovim riječima takmičenje golubovima pismonošama svodi se otprilike na što bolju izdresiranost ptica da se vrate kući.
,,Golubovi se nose od kuće i puštaju se da lete. Puštaju se svi u isto vrijeme i u tom momentu trka počinje’’, opisuje Milanović svoju pasiju, objašnjavajući da je u trenutku oslobađanja ustvari najveća frka među pticama.
,,Svaki golub u tom momentu pokušava da se što prije orijentiše i krene put svoje kuće. Trka za goluba se završava, kada dođe kući gdje ga čeka sat koji otkucava vrijeme dolaska goluba. Nakon toga se sva vremena od svih odgajivača ubacuju u kompjuter i program izračunava prosječnu brzinu leta po minuti. Najbolji je onaj kojem je prosijek leta najbrži’’, priča Milanović i navodi primjer:
,,Trka iz Splita do Herceg-Novog ima 240 kilometara, a onome u Budvi ima 270 km. Start trke je u 7 00h. Moj golub u Herceg Novi dođe, recimo u 10:00h. Onda se njegova brzina izračunava tako što se kilometri pretvore u metre, a sati u minute, pa imamo 240.000:180=1333,33 metra u minuti (ovo je 80 km na sat), a odgajivaču u Budvi je recimo golub stigao u 10:20h onda je u tom slučaju 270.000:200 (toliko minuta je njegov letio) = 1350 metara u minuti, pa znači da iako je moj golub prije stigao, on ima bolje vrijeme. To je samo banalan primjer za lakše preračunavanje’’, sa ogromnom strašću u očima objašnjava Milanović kako izgleda osnova njihovog takmičenja i uzgajanja po stotinjak golubova koliko neki od uzgajivača imaju u svojim uzgajivačnicama. Na brzinu leta i cijele trke mnogo činilaca utiče, a najviše vremenski uslovi, poput jakog vjetra, pogotovo ako je prsni ili bočni, kiše, magle, vrućine, ali i od broja grablivica na trasi trke.


,,Brzina trke najviše zavisi od vremenskih uslova. Ove godine je bio jedan paradoks da je golub iz Zadra došao za 4 sata i 13 minuta, a iz Splita, vikend prije, isti taj golub za 4sata i 30 minuta, iako mu je Zadar 100km dalji’’, priča jednu Milanović od situacija i ističe da naši golubari praktično sve trke rade iz Hrvatske.
,,Imamo četiri trke. Prva trka je Orebić-Herceg Novi to je 120km vazdušne linije, zatim druga trka je 240 km iz Rogoznice (kod Splita), pa Barić draga (kod Zadra) 340 km i posljednja iz Umaga koja je dugačka 520 km. Golubove šaljemo na trku petkom, a subotom je trka. Naše trke se održavaju od početka maja do polovine juna. A naše ptice treniramo na rutama ka Baru i Ulcinu, pa ih šaljemo u kontra stranu, gdje se opet vraćaju bez većih problema’’, kaže Milanović i naglašava da imaju i dogovor sa kolegama iz Albanije koji su se ponudili da sa njima ovdašnji uzgajivači šalju svoje golubove.
,,Međutim i pored toga jedino mi se takmičimo i sa svim poteškoćama izlazimo na kraj’’, zaključuje Milanović priču o svom interesantnom hobiju.
Inače golubovi imaju visok stepen inteligencije. Mogu biti dobro dresirani, mogu da izvršavaju odgovarajuće radnje, da brzo reaguju na doziv, pa čak i da se podijele po svojoj boji. Na univerzitetu u Arizoni dresirani golubovi u roku od 2 sekunde s lakoćom razlikuju i pronalaze na traci oštećene kapsule lijekova. Dokazano je da u 99% slučajeva bolje obavljaju ovaj posao od priučenih radnica. Ukratko, zahvaljujući njihovoj izvanrednoj inteligenciji, savršeno se prilagođavaju okolini. Golub prilikom letenja krilima pravi 8 pokreta u sekundi. Dok je broj udisaja goluba pri mirovanju 25—30 u minuti, pri brzom letu se povećava na 180, odnosno pri dizanju u visine čak i na 450.