Kada god se pomene slikarstvo prva asocijacija je Pablo (Ruiz) Pikaso. Jedan od najvećih slikara svih vremena, genije koji je obilježio ne samo 20. vijek u kojem je stvarao, već je postavio univerzalne standarde teško dostižne bilo kome.
,,Pikasovu su umjetnost istoričari umjetnosti i teoretičari, sporeći se međusobno, svrstavali u plavo razdoblje, ružičasto razdoblje, fazu uticaja afričke primitivne umjetnosti, analitički kubizam i sintetički kubizam. Onda su, na očaj teoretičara slijedili akademski realizam, pa simbolizam, pa onda, kada je ponestalo riječi, dobrodošao je sveobuhvatni pojam modernizma. Kako genija, slobodu stvaralaštva i slobodu duha ukalupiti u definiciju, formulu, aksiom? Lijepe žene, društveni prevrati, življenje života punim plućima, hedonizam i angažovanost nisu omele Pikasa da, kako to Ginisovi pedantni hroničari bilježe, napravi 13.500 slika, 100.000 grafika, 34.000 ilustracija za knjige, 300 skulptura“, rekao je dirketor Hercegfesta Stevan Koprivica, otvarajući izložbu zbirke od 42 grafička rada Pabla Pikasa: faksimila crteža, litografija i pojedinačnih gravura, koji obuhvataju vremenski period između 1932. i 1969. godine.
Riječ je o kompletima originalnih grafika, svrstanih u tri mape.
Kako navode vlasnici kolekcije i ugledne ljubljanske galerije Visconti Fine Art Živa Škodlar Vujić i Lazar Vujić, u Herceg Novom su izloženi sada već prilično rijetko viđeni i dostupni radovi. Dupla flauta (Flute Double), 1967, koja sadrži šesnaest litografija napravljenih prema crtežima i laviranim akvarelima između 1932. i 1955.godine. Zajedničku tematiku predstavljaju ženski i muški aktovi, motivi sa minotaurima i bahanalije iz tridesetih i četrdestih godina dvadesetog vijeka, doručak na travi, španski motiv prema Velaskezu, te portret njegove supruge Žaklin Rok.
,,Van serije je samo portret njegove prve žene Fransoa Žiro, koji je radio sigurno ili kad je počela plakati ili kad je završavala plač. Pikaso je bio ljubitelj žena ali i uništivač. Našeg je porjekla žena Dora Marković koja je sebi dala ime Dora Mar i koja je bila sa Pikasom sedam godina. To je bilo najburnije doba kontaka njegovog sa jednom jakom ženom. Dora je bila jaka žena i uništavala je sve ispred sebe, međutim kada je naletjela na Pikasa, nakon tih sedam godina ona je završila u ludnicu, odakle su je spasili kolege“, priča za Herceg Novi Coool, Lazar Vujić.
Druga mapa od devet litografija sa tekstom Žamea Sabartesa (Jaime Sabartes) je Fauna i Flora sa Antiba (Faunes et Flore d’Antibes) iz 1960. godine, sa motivima koji proizilaze iz naslova, dok je treća mapa – Pol Elijar (Paul Eluard) – Pikasovi Crteži 1952. godina.
,,To je mapa – knjiga sa šesnaest faksimila crteža iz perioda između 1942. i 1946. godine i predstavlja zanimljiv izbor crteža – od klasično nacrtane djevojačke glave do, sa samo nekoliko poteza linijom, skoro simbolički definisane figure, pa onda kubističke mrtve prirode – nacrtanih u skoro istom vremenskom razdoblju. Pikaso je bio ljevičar i rat je proveo u Parizu i iz tog vremena ima jedna odlična priča. Glavni komandant Njemačke vojske za Pariz je čuo da njegovi oficiri iz ovih jačih familija, obrazovaniji, idu kod nekog Pikasa i kupuju slike i on je rekao da bi i on otišao da vidi šta to radi taj Pikaso. I najavio se i dogovorio dolazak. Kada je došao u atelje, vidio je po cijelom podu i zidovima djelove i kompozicije Gernike koju je Pikaso stvarao u to vrijeme. Njemac, kada je ušao i vidio svu tu krv i nasilje u Gerniki, pitao je Pikasa na njemačkom – jeste li vi to napravili? Pikaso, ima i snimak gdje drži prekrštene ruke na grudima i odgovara – Ne, vi ste to napravili! To je bio odraz velike hrabrosti Pikasove, jer ga je taj Njemac samo jednom rječju mogao poslati tamo odakle nema povratka. To je još jedna potvrda koliko je Pikaso ne samo bio interesantan umjetnik nego i interesantna ličnost vrlo samovoljna i prkosna, ali je bio i veliki dobrotvor i učestvovao je u velikom broju dobrotvornih manifestacija. Jedino što mu je bilo loše u životu je to ružno ophođenje i beskompromisnost ka ženama “, priča dalje za naš sajt Lazara Vujić. I upravo ta antifašistička strana Pikasove ličnosti, namjerno ili slučajno je nešto što povezuje otvaranje izložbe nejgovih grafika na dan njegovog rođenja 25. oktobar, a u sklopu proslave 28. oktobra, Dana oslobođenja Herceg Novog.
,,Pablo Ruiz je doslijedni antifašista i svojim djelom staje uz lijevu Španiju La Pasionarije u odbrani od fašizma. Gernika Pabla Pikasa ostaje za vječnost, Gernika je pobjeda slobode iako je revolicionarna Španija izgubila istorijsku bitku. Pablo Pikaso svoju privrženost antifašizmu pokazuje i radeći plakat za film Bitka na Neretvi Veljka Bulajica, odajući priznanje i dajući poetski pečat narodnooslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije. Izložba Pabla Pikasa, 2016. godine u Herceg Novom organizuje se u čast slobode koju su 28. oktobra 1944. godine osvojile partizanske jedinice na prilazima i ulicama našeg grada. Nema slučajnosti“, kazao je Koprivica.
,,Odlična je ideja bila da Pikaso napravi plakat za film Bitka na Neretvi i od malih skica za Gerniku je pred Veljkom Bulajićem odmah i napravio kolaž. To su odmah fotografisali i tako je nastao plakat za taj film. Ja mislim da se tada moglo napraviti i nešto mnogo vrijednije na tu temu, jer bi Pikaso sigurno pristao i kao veliki antifašista i ljubitelj cijele ideje, ali je sa njim trebalo da razgovara galerista, pošto se mogla napraviti grafička mapa ili nešto slično što bi moglo donijeti mnogo para filmu i cijeloj jugoslovenskoj filmskoj produkciji, međutim u to vrijeme nije bilo u Jugoslaviji privatnih galerista pa je o plakatu sa Pikasom razgovarao reditelj Bulajić“, priča dalje za naš sajt Vujić, koji se više od 40 godina bavi art-biznisom i tokom svoje karijere imao prilku da se druži i sarađuje sa najvećim svjetskim umjetnicima.
,,Nisam imao priliku da upoznam Pikasa, upoznao sam sve američke Pop art umjetnike, radio sam sa njima, upoznao sam i Dalija, ali Pikasa nisam priliku da upoznam“, kaže Vujić. Pablo Pikaso je rođen1881. godine u Malagi, stvorio je jedan od najobimnijih grafičkih opusa, koji možda nema premca među stvaraocima dvadesetog vijeka, a postovka njegovih grafičkih radova iz kolekcije Visconti Fine Art biće izložena u Dvorani Park do 25. novembra.
