Otvoren jubilarni Hercegnovski zimski salon: presjek likovnog života ovdašnjih prostora

,,Pet decenija Hercegnovskog zimskog salona dokaz je vitalnosti Herceg Novog kao grada kulture, dokaz da se samo promišljenim konceptima može graditi i jačati kulturni identitet“, kazao je ministar kluture u vladi Crne Gore, Janko Ljumović otvarajući jubilarni 50. Hercegnovski zimski salon. On je rekao da Herceg Novi, kao prostor kulturne vitalnosti i bogatog nasljeđa, uz salon i druge manifestacije, jeste važna tačka umjetničkog i kulturnog identiteta Crne Gore. Postavku jubilarnog Salona čine djela 75 crnogorskih umjetnika – 55 slikara i 20 skulptora – nagrađivanih tokom pola vijeka najstarije jugoslovenske likovne smotre sa neprekidnom tradicijom. Postavka će biti izložena u galeriji Josip Bepo Benković do 2. marta, a predstavljaju presjek veoma bogate likovne scene i impulsa koji je hercegnovska manifestacija davala razvoju jugoslovenske i postjugoslovenske umjetnosti.

,,Pet decenija Hercegnovskog zimskog salona jeste prilika da se sagleda njegov životni ciklus, kroz iskustva i ostvarene domete, ali je jedno sigurno, da je manifestacija bila važna referenca za umjetnike koji su u polju vizuelnih umjetnosti stvarali i koji i dalje stvaraju, na različitim meridijanima“, kazao je ministar Ljumović uz konstataciju da je  zimski salon retrospektiva likovnog stvaralaštva u Crnoj Gori, ali treba težiti njegovom unapređenju i transformaciji u evropsku manifestaciju.

ministar janko ljumovic hercegnovski zimski salon

,,Promjene društvenog konteksta, kroz koje je prošao salon razlog su da u savremenosti i u godini jubileja dođemo do odgovora kako da pozicioniramo Hercegnovski zimski salon u budućnosti“, dodao je Ljumović. On je kazao da su sada zajedno grad i država da afirmišu ideju unapređenja salona.

,,Današnja Evropa jeste Evropa gradova i regiona, regiona koji se konstituišu izvan administrativnih granica. U takvom scenariju razvoja izazov jeste da se nova afirmicija regionalnog karaktera i značaja crpi iz dobre tradicije jugoslovenskog perioda do 1990. godine“, konstatovao je Ljumović i dodao da se od salona očekuje da ide u korak sa vremenom i da bude tačka sa koje se reflektuje poželjni razvoj umjetnosti. Ministar Ljumović je rekao i da je napravljen značajan napredak na posljednjih nekoliko salona, koji zasigurno ima pozitivan uticaj i na razvoj crnogorske umjetnosti i njeno uključivanje u savremene tokove, te da salon možda i ne bi bio to što jeste da nije hercegnovske publike koja sa izrazitim senzibilitetom vjerno godinama prati manifestaciju i njen je krucijalan dio.

anastasija miranovic

Direktor Gradskog muzeja i galerije Đuro Beli Prijić je podsjetio da je 15. decembra 1968. godine održan prvi Hercegnovski zimski salon, a da je samo godinu prije toga u stvari galerija i nastala.

,,Zdanje u kojem se sada nalazi Galerija Josip Bepo Benković, nekada je bila ŠIPAD-ova prodavnica, koja je zahvaljujući hercegnovskim entuzijastima, na čelu sa Ilijom Pušićem i saradnji sa SUBNOR-om, 1967.godine postala reprezentativni izlagački prostor“. Kazao je Prijić. Na otvaranju je govorila i istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović, kustos ovogodišnjeg salona i direktorica Upave za zaštitu kulturnih dobara, koja je kazala da je dovoljan razlog za respekt i podsticaj snaženju i unaprijeđenju Hercegnovskog zimskog likovnog salona upravo činjenica da se tragom njegovog poluvjekovnog egzistiranja, u kontinuitetu može pratiti presjek likovnog života ovdašnjih prostora.

Kalendar

april, 2024