AUTOR TEKSTA I FOTOGRAFIJA: MILICA BERBEROVIĆ, DIPL ING PEJZAŽNE ARHITEKTURE

Kraj zime i početak proljeća u Herceg Novom obilježen je  cvjetanjem još jedne velike grupe biljaka. Riječ je o magnolijama, preciznije  listopadnim magnolijama.

Magnolija je rod biljaka koji obuhvata oko 210 vrsta   koje  podijeljenje u mnoge podrodove i sekcije ali  ona praktična podjela je na listopadne i zimzelene.

Magnolije su jedne od najstarijih biljnih vrsta. Postojale su na zemlji prije 90 miliona godina. Pošto tada još nije bilo pčela  koje bi oprašivale cvjetove, cvjet magnolije se prilagodio  za oprašivanje pomoću beskrilnih insekata. Ovi cvjetovi se karakteristični po svojoj veličini, boja cvijeta je obično bijela ili ljubičasta, sa obiljem polena.  Mirišljavi su iako nemaju nektar.

Magnolije su nekada nastanjivale velike prostore Azije, Evrope i Sjeverne Amerike. Danas je taj areal smanjen na dva  centra- jedan obuhvata istočnu i jugoistočnu Aziju  dok  drugi centar je na istoku   Sjeverne Amerike, zatim  u  Centralnoj  Americi, Karibima.   Danas se gaji u cijelom svijetu  zbog svog obilnog cvjetanja i    svojih prekrasnih, mirišljavih cvjetova.

Zabilježeno je da je prva velika magnolija stigla  u proleće 1740. godine u francuski grad Nant iz Severne Amerike stigla je velika magnolija, koja je u Evropi bila malo poznata. Botaničar Plumije, koga je Kralj Sunca, Luj XIV slao da po svetu istražuje biljke i prikuplja najlepše vrste za versajski vrt, je još prilikom boravka u Americi, dao ovoj biljci ime magnolija, u znak uspomene na Pjera Magnola, direktora Botaničke bašte u Monpeljeu.

Magnolije su   zimzeleno ili listopadno  drveće i žbunje. Listovi su  prosti, cijelog  oboda,  naizmjenično raspoređeni. Cvjetovi su dvopolni , pojedinačni, na vrhu grančica, mogu biti uspravni ili horizontalni, čak i viseći. Oblik cvjeta varira od čašastih, zdjeličastih, peharastih  do zvjezdastih. Boja cvjeta takođe varira od bijele, žute, zelenkaste, ružičaste do ljubičaste.  Cvjetanje listopadnih magnolija je u rano proljeće prije listanja, dok zimzelene magnolije cvjetaju u  toku ljetnjeg perioda. Plodovi su nakupljeni u oko jedne duguljaste osovine koja se kasnije tokom sazrijevanja ploda izdužuje. Pojedinačni plod  često ima  crveni omotač oko sjemenke  što mu daje posebno interesantan izgled u jesen.

Rastu u vlažnom, dobro dreniranom zemljištu, bogatom humusom. Vole kisela do neutralna tla, na sunčanom mjestu ili u polusjeni, zaklonjeni od jakih vjetrova. Neke vrste podnose suva i alkalna zemljišta (Magnolia grandiflora), dok neke mogu podnijeti alkalna tla ali im treba dosta vlage (Magnolia stellata).

U Novome su se  magnolije  često sadile na ulicama i u đardinima.  Ranije su se sadile samo dvije vrste Magnolia grandiflora i Magnolia soulangian, dok se danas  već mogu vidjeti i  druge vrste magnolija kao napr.  Magnnolia stellata i Magnolia loebneri, ali i mnoštvo hibridnih sorti  koje se razlikuju po veličini, obliku i boji cvjeta.

Magnolia  grandiflora ili zimzelena magnolija  ima široko –piramidalnu krošnju i može da dostigne i do 20m visine.  Listovi su  eliptični, kožasti, tamnozeleni, do 20 cm dugi, tamnozeleni a sa donje strane  svjetliji i često prekriveni  crvenosmeđim dlačicama. Cvjetovi su veliki  do 20 cm u prečniku, bijeli, prefinjenog mirisa. U Herceg Novom je bila jako cijenjena vrsta za ozelenjavanje pa se tako često nalazi u drvoredima   duž ulica , u  parkovima i u većim đardinima.  U novije vrijeme  se u đardinima možće vidjeti i posebna sorte zimzelene magnolije  piramidalne krošnje   – Magnolia grandiflora ‘Gallissoniensis’

Najčešće gajena listopadna magnolija u našim đardinima  je purpurna magnolija ( Magnolia soulangiana.   Raste kao žbun ili nisko drvo  do 7m visine.  Cvjetovi su sa spoljne strane ljubičasti a sa unutrašnje bijeli, uspravni, čašasti. Cvjetanje je obilno i niko ne može ostati ravnodušan . Pošto procvjeta  prije nego što insekti postanu aktivni, veoma često su bez sjemena. Cvjetanje  u našim klimatskim uslovima, počinje već krajem februara, a jedna sorta bijelih cvjetova počinje cvjetanje i ranije te niko ne može ostati ravnodušan ( ove godine su se prvi cvjetovi pojavili krajem januara).

Magnolia stellata je malo drvo porijeklom iz Japana. Vrlo sporo raste te dostiže visinu od 4m. Cvjetovi su bijeli, zvjezdasti, mirisni 7-8cm u prečniku. Cvjetovi se pojavljuju početkom marta, prije  listanja.

U Kini je cvijet magnolije simbol snage i vjernosti u ljubavi. Svojim vjernim podanicima kineski car je iskazivao poštovanje poklanjanjem cvijeta magnolije. U Evropi je važilo pravilo da se cvijet magnolije poklanjao posle nevjerstva prilikom vraćanja staroj ljubavi.

Magnolija simboliše dostojanstvo i istrajnost, ali i ljubav prema prirodi. Boja cvijeta magnolije označava određeni simbol. Tako je bijeli cvijet znak nevinosti, a ružičast označava stidljivost i najčešće se poklanja djevojkama koje još nisu upoznale pravu ljubav.

Po feng šuiju, magnolija posađena ispred kuće privlači energiju zadovoljstva i spokoja, a ako je posađena iza kuće simboliše polako, ali sigurno sticanje bogatstva.