Pripreme su pri kraju i sve će biti spremno da se otvaranjem ovogodišnjeg 52. Hercegnovskog zimskog salona na pravi način otpočne jubilarno pedeseto izdanje Praznika mimoze, poručeno je sa konferencije za novinare održane povodom najave likovne manifestacije sa najdužim kontinuitetom u regionu, koja će biti otvorena 31. januara (četvrtak) u 19 časova u galeriji Josip Bepo Benković.

Zahvaljujući se na ukazanom povjerenju da selektira ovogodišnje radove za jednu od, nekada, najprestižnijih umjetničkih manifestacija, sociolog kulture i umjetnosti iz Budve, Senka Subotić je ponovila da je kroz koncept za koji se odlučila, “Paralele” kao sinteza više umjetničkih izraza izlagača, ideja da se publici 52. Hercegnovskog zimskg salona pruži prilika da uporedi rad između likovnih akademija regiona, kao i rad samih umjetnika kroz vrijeme.

“Pokušala sam da napavim selekciju više generacija umjetnika, ne samo profesora i njihovih učenika, već i umjetnika povezanih rodbinski, pa tako imamo roditelje i njihovu djecu poput Miša i Marije Vemić, da bi se i na taj način napravile paralele u stvaralaštvu i tako ostvario koncept salona i u tom smislu”, kazala je Subotić. Ona je istakla da se po prvi put u Herceg Novom predstavljaju mlade likovne akademije iz Banja Luke i Mostara.

“Ja sam iz Banja Luke pa sam tom linijom preko svojih poznanika i kolega došla do predloga umjetnika koji bi mogli da budu dio selekcije”, objasnila je Subotić dodajući da je u selekciju uključila i profesora doktora Miliju Belića koji predaje na Sorboni i predsjednik je odbora Udruženja Salona Nove realnosti (Realites Nouvelles) u Parizu, a prošle godine je izlagao u Modernoj galeriji u Budvi.

“To je njegovo prvo predstavljanje u Herceg Novom”, dodala je Subotić naglašavajući da je među ovogodišnim izlagačima i veliki broj mladih umjetnika koji završavaju ili su tek završili likovne akademije

“Isto tako je uočljiv i uticaj njihovih prethodnika, pa samim tim paralelno njeguju i tradiciju umjetnika prostora s kog potiču. Sve te paralele usmjeravaju na sam koncept koji ima  za cilj da u tom  segmentu uporednog ukaže  i na ono zajedničko, ali i ono različito, a prevashodno  na različitost pristupa umjetničkom djelu, kao i materijala koje koriste u svom izrazu”, kazala je selektorka dodajući da će se dio umjetnika predstaviti skulpturama, instalacijama i konceptualnim radovima. Potvrđujući da je osnovno opredjeljenje za selekciju bilo predstavljanje profesora i studenata sa akademija koje do sada nisu učestvovale na Salonu, selektorka iz budvanske Moderne galerije je istakla da je za ovogodišnje izdanje predložila i jednu novinu.

“Ideja je da 52. Hercegnovski zimski salon otvori učesnica i to prof. dr Silva Radić sa Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta iz Mostara, koja će se predstaviti sa svojim radovima uz predstavljanje i radova njenih studenata, Ivana Pavlovića i Josipa Ivešića”, rekla je Subotić ističući da je ona ipak više ljubitelj slikovnosti od konceptualne umjetnosti.

Direktorica Galerije, Ivana Palikuća je potvrdila da će i ove godine se na Salonu dodjeliti nagrade najistaknutijim umjetnicima.

“Žiri ovogodišnjeg salona su istoričarka umjetnosti iz Trebinja, Tamara Rajković, slikar iz Budve, Savo Pavlović i slikar iz Cetinja, Radoslav Milošević”, kazala je Palikuća.

Na Salonu će biti  predstavljena djela 20 umjetnik iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a pored već pomenutih Radić, Pavlović, Ivešić i Belić, svoje radove će predstaviti sa Akademije umjetnosti univerziteta u Banja Luci doc.mr. Milan Krajnović uz dva mlada umjetnika Renatom Rakićem i Borisom Eremićem. Sa beogradske Akademije umetnosti predstavljaju se Jelena Trajković i Kristina Pirković. Među izlagačima su najzastupljeniji umjetnici iz Crne Gore – Miodrag Šćepanović, Peko Nikčević, Zoran Petrušić, Sreten Nikčević, Elvir Lero Adrović, Ivana Babić, Isidora Dautović, Goran Ćetković, Jelena Đurašković , Miodrag Mišo Vemić  i Marija Vemić.

Podsjetimo da se Hercegnovski zimski salon tradicionalno otvara dan uoči Praznika mimoze, pa je tako i ovoga puta dio i jubilarne pedesete fešte posvećene žutom cvijetu i predstavlja jedan od segmenata bogatog kulturnog programa koje organizuje Sekretarijat za kulturu i obrazovanje u saradnji sa javnim institutcijama kulture.