Tihov Mediteran u Sarajevu

„Nigdje nije predstavljeno more, a ono se osjeća – ono miriše sa ovih djela“, kazala je poznata slikarka Šemsa Gavrankapetanović otvarajući u sarajevskoj galeriji Preporod, izložbu radova hercegnovskog umjetnika Tihomira Konjevića.

Konjević se sarajevskoj publici predstavio postavkom Maštoviti Mediteran i to u okviru međudržavne kulturne saradnje u galeriji koju vodi poznata umjetnica Mirsada Baljić.

„Neizmejrno mi je drago što u ovom ambijentu i sa svojim radovima predstavljam Herceg Novi sarajevskoj publici koja vrlo pozitivno reaguje na izložbu“, rekao je Konjević čiji radovi imaju makar tri dimenzije, a, noseći duh davnašnjeg Mediterana, i onu četvrtu, vremensku. Upravo zbog takve kompozicije i tehnike Gavrankapetanović je konstatovala da Konjevićevi radovi nisu klasične slike već neka vrsta reljefa – koji imaju svoju dubinu i prostornost, a slika je, kako je rekla, ravna površina.

„Predmeti nisu oslikani već prvo napravljeni u punom reljefu pa zatim bojani. Ovdje nije trebalo samo znati crtati i oblikovati, već prvo napraviti predmet o kojem se priča. Tu su pročelja kuća, zidovi sa poluotvorenim prozorima i navučenim škurama. Ti zidovi su rađeni od parčića cigle i kamena, škure su od drveta. Na krovu je crijep i metalna antena od koje se pravi kabel spušta do prozora. Pred vratima je ispleten otirač, u bašti su grablje, lopata, testera – sve ima metalne i drvene djelove… Gledajući ove radove zapitamo se koliko je majstora radilo ova djela? Ili samo jedan koji zna mnogo znata – i stolarski i zidarski i mehaničarski ali i slikarski, jer je sve na kraju islikano i sve se kupa u koloritu i atmosferi primorskog gradića“, kazala je Gavrankapetanović.

O neobičnosti stvaranja i kreativnosti hercegnovskog umjetnika, govorio je sociolog kulture i novinar Miloš Jokić. On je kazao da Tihovi radovi neobjašnjivom silom djeluju na posmatrača tako realno i intezivno da se bukvalno stiče utisak da stojite u nekoj ulici grada na moru.

„Leonardo da Vinći kaže da smo po umjetnosti unuci božiji, tj. mi smo i kreatori a ne samo kreature svijeta. Karl Marks je napisao da je čovjek jedino biće koje stvara i po mjerilima ljepote te da čitava ljudska istorija nije ništa drugo do kultivisanje ljudskih čula. Upravo u svom rukostvorju Konjević koristi maksimalno ljudska čula i kombinuje slikarske tehnike i materijale i time stvara autentičan identitet Mediterana. Kroz trodimenzionalnu formu, impozantna remek djela oblikuje umjetničko-estetskim bravurama koristeći priordu, zapravo njene funduse: gips, drvo, kamen, staklo…odnosno one materijale Bogom dane s kojima se uistinu može ovjekovječiti uvijek skladan spoj umjetnosti i prirode“, kazao je Jokić na otvaranju izložbe.

Postavka radova Tihomira Konjevića će u saravskoj galeriji biti izložena do 8. jula.

Kalendar

mart, 2024