Sveobuhvatne, naučno utemeljene biografije „Pisac i priča – Stvaralačka biografija Ive Andrića“ Žanete Đukić Perišić i „Agon i Melanholija – Život i delo Miloša Crnjanskog“ Gorane Raičević predstavljene su sinoć u Kuća nobelovca Iva Andrića. Ovom književnom večeri pod nazivom „Andrić-Crnjanski: Sudbine i komentari“ počela je nova sezona programa u domu nobelovca u Herceg Novom.
O biografijama i stvaralačkim procesima Andrića i Crnjanskog, recepciji djela dva pisca u svijetu, o njihovom prijateljstvu, okrenutosti ka kulturi svog naroda i želji za njenim poboljšanjem, kao i o pristupu pisanju biografija i izdavaštvu govorile su autorke Žaneta Đukić Perišić i Gorana Raičević, direktorica „Akademske knjige“ Bora Babić, a publiku je kroz razgovor vodio književnik Vule Žurić.
U publici su, među brojnim ljubiteljima književnosti, bili i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo i autor postavke u Kući Iva Andrića, dr Vladimir Roganović.
„Počastvovana sam što sam na ovom mjestu i što mogu, okružena Andrićevim duhom, da govorim nešto o onome kako sam ja razmjela njegovu književnost i o ovoj knjizi“, kazala je Žaneta Đukić Perišić.
Kako je istakla, kroz stvaralačku biografiju pokušala je da otkrije Andrićeve biografske znakove pored puta i da pokaže kako život i biografija utiču na stvaranje umjetničkog teksta.
Andrić i Crnjanski su bili cjeloživotni prijatelji, kazala je Raičević, navodeći da su oni dva najveća jugoslovenska pisca dvadesetog vijeka, te da su obojica, iako potiču iz različitih oblasti, bili Jugosloveni.
„Drago mi je što sjedimo na ovom posebnom mjestu, u Andrićevoj kući. U neku ruku, on je ovdje ugostio i svog prijatelja Miloša Crnjanskog. Kažem da su bili prijatelji zato što se nikada nisu posvađali, život ih je odveo na dvije različite strane, ali njihova prepiska svjedoči o tome, iako je sačuvano samo ono što je Crnjanski pisao Andriću“, rekla je Gorana Raičević.
Podsjećajući na riječi Miloša Crnjanskog da će „život uvijek biti nešto više od literature“, Raičević je istakla da je za nastanak dvije studije koje govore o životnim sudbinama književnih velikana zaslužna izdavačica, direktorica „Akademske knjige“, Bora Babić.
„Sada kada smo u ovom ambijentu ja zaista mislim da samo gradovi koji ulažu u kulturu imaju budućnost“, poručila je Bora Babić, zahvaljujući se publici na prisustvu, a Opštini Herceg Novi što je podržala organizaciju ove književne večeri.
Monografije Žanete Đukić Perišić i Gorane Raičević su svojevrsne sinteze onoga što je do sada napisano o životima dva pisca, a u isto vrijeme podsticaj da se ide dalje u iščitavanja i istraživanja. Obje knjige su nastale nakon godina istraživanja i pisanja o Andriću i Crnjanskom, objasnila je Babić i zaključila da su ovo nezaobilazna djela, bez kojih se „više nijedna knjiga o ovim piscima ne može napisati“.
Učesnici su razgovarali i o razlici između publicističkog pristupa biografiji, navodeći da je njega u pisanju o Andriću koristio Mihael Martens, i naučno utemeljenog pristupa kojim su se u pisanju svih studija vodile Žaneta Đukić Perišić i Gorana Raičević.
Književnik Vule Žurić kazao je da monografije „Pisac i priča“ i „Agon i Melanholija“ na sebi svojstven način nastoje da „spoje, priljube jedno uz drugo ono što su Andrić i Crnjanski živjeli i ono što su pisali“.
„Ovo je zaista jedno veče za pamćenje svima nama, u ovom okruženju, miru i mirisu provesti veče sa dva pisca, dvije žene koje su o njima tako dobre knjige napisale i jedne koja ih je objavila“, rekao je Žurić.
Tema je bila i izdavačka produkcija Akademska knjiga, čiji je cilj objavljivanje kapitalnih djela. Kako je istaknuto, ova izdavačka kuća orjentisana je na naučno utemeljena ostvarenja i posmatra knjigu ne kao tržišnu, već kao kulturnu vrijednost.
Pokrovitelj programa „Andrić-Crnjanski: Sudbine i komentari“ je Opština Herceg Novi, a organizator Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
