Naše jedino utočište planeta Zemlja obilježava svoj dan svake godine od 1970. tj. od dana kada je spoznato da je prekomjernim trošenjem resursa ugrožen živi svijet na njoj, tako je i egzistencija našeg potomstva dovedeno u pitanje napisao je član jedine crnogorske partije zelenih Milan Isaković iz URA-e, čestitajući Dan planete zemlje. kako dalje navodi prekomjernom urbanizacijom, ispuštanjem velike količine CO2 sagorevanjem fosilnih goriva i nepovoljnim fertilitetom u najnerazvijenijim područjima svijeta, došlo je do pritiska na resurse planete i njenog globalnog zagijevanja.

“Pariskim sporazumom o klimi, poslje neuspjelih Kjoto protokola svijet se našao na prekretnici kako da smanji uticaj upotrebe fosilnih goriva, uništavanje staništa i prekomjernoj eksploataciji svih izvora Zemlje, biljnog i životinjskog svijeta, kao i zagađenja životne sredine”, navodi Isaković.

Na ove opasnosti po ljudski opstanak upozoravao je pop Tomas Maltus na samom početku 19. vijeka napisao svoje čuveno djelo ‘’Esej o principima stanovništva’’ smatrajući da će rast stanovništva izazvati nestašicu hrane, pa je njegova vizija održivog rasta bila pesimistična. Zadnjih godina to se i potvrđuje stalnim rastom cijena hrane i padom njenog kvaliteta. Međutim najnovijim principom ‘’zelene revolucije’’, s tehnološkim napretkom, svijet se pokušava suočiti sa ovim problemom.

“Naša mala zajednica u Boki Kotorskoj ima mnoge izazove koje mora rješiti. Prvenstveno je problem u održivosti turizma od koga se pretežno izdržava domicilno stanovništvo. Ljepota Boke uvrštene u 27 najljepših zaljeva svijeta je neupitna, ali i prepuna iskušenja prije svega održanja kvaliteta vode i vazduha od čega zavisi naša konkurentnost sa sličnim destinacijama. Rješavanje problema otpada, kako čvrstog (pogotovu plastike), tako i kanalizacionog, dovodi do acidifikacije mora i smanjenja ribljeg fonda značajnog za viši nivo turističke ponude. Sve brojnije stanovništvo i prenapučen turizam u uzanom pojasu između planina i mora, trošenje i devastacija zemljišta zbog stihijske gradnje bez jasno utvrđenih urbanističkih rješenja su osnovni problemi našeg bitisanja”, smatra Isaković dodajući da je na sceni je šesti talas izumiranja vrsta.

“Proizvodnja organske hrane, koja održava krajolik autentičnim, ne ugrožava iskoristivost zemljišta u dugom vrjemenskom periodu i ujedno ne truje živi svijet kopna i mora”, smatra Isaković. On kaže da održivi razvoj treba posmatrati kao holistički pristup mjera u cilju zadovoljavanja potreba sadašnje generacije, ne ugrožavajući pritom mogućnosti da i buduće generacije zadovoljavaju svoje potrebe.

“Planeta Zemlja se izdvaja od svih u našem sunčevom sistemu uravnoteženim klimatskim uslovima, pogodnim za održavanje života. Jedina je naša sigurna kuća i zaslužuje da o njoj povedemo više računa, kako na globalnom nivou, tako i u našoj mikro sredini za koju smo jedino i direktno odgovorni”, zaključio je Isaković.