Za većinu ljudi kod nas prva asocijacija na pomen stripa su trenuci vezani za djetinstvo, za prelistavanje uglavnom Lunov Magnusovih izdanja, Stripoteke, Alana Forda. Nešto manji broj sjetiće se zabavnih trenutaka ne samo u djetinjstvu, a za najmanje njih asocijacija je ozbiljna umjetnost – što u stvari strip i jeste – možda i najkompleksnija, objedinjujući skoro sve likovne discipline, zahtijevajući studiju karaktera, poznavanje arhitekture, naracije. Deveta umjetnost u crnogorskom javnom diskursu bivstvuje na marginama i održava se jedino kroz neke kratke forme od najviše jednog kaiša u dnevnim novinama.
,,Strip je inače zapostavljen još samo kod nas. Koga interesuje može i na internetu da provjeri, i u okruženju a i šire, strip se sve više vraća, sve je popularniji. Sad, šta se kod nas čeka, da se tamo nešto desi ili da idemo ukorak, vidjećemo, zavisi od našeg daljeg rada”, kaže osnivač Hercegnovskog Strip Festivala (HSF), svestrani umjetnik, Nikola Ćurčin, objašnjavajući da je taj rad u stvari osovina oko koje već devet godina uz sve probleme HSF ipak uspijeva da opstane.

,,Uvijek je bilo kašnjenja sa novcem i uvijek je malo novca, ali to je stara priča koja prati svaku umjetnost, a strip pogotovo jer ga kod nas malo ljudi shvata toliko ozbiljno koliko strip zaista jeste ozbiljna stvar. Stoga i ne čudi da je HSF mnogo poznatiji van granica Crne Gore, ali mislim da smo koliko toliko uspjeli da promijenimo tu percepciju i festival je prilično napredovao.
Ja to gledam prije svega po broju posjetilaca. Nekad smo morali za uši da vučemo ljude da dođu na neke događaje a sada čak i kad ne stignemo da odštampamo programe i ostale stvari ljudi se ipak pojave’’, konstatuje Ćurčin sumirajući utiske svog devetogodišnjeg nastojanja da održi u životu jedini strip festival u Crnoj Gori i u tome uspijeva isključivo zahvaljujući entuzijazmu i stvarima koje može da shvati svaki zaljubljenik u devetu umjetnost.

,,Bilo je zabavno i stresno u isto vrijeme. A zabavno je naravno jer se upoznaju raznorazni autori stripova koji su nam nekad bili idoli. Znali smo ih samo preko nihovih radova koje smo kupovali na trafikama a sada imamo priliku i lično da ih upoznamo. Interesantno je gledati iz godine u godinu sve više ljudi koji se interesuju za strip koji je u nekom momentu bio potpuno zaboravljen, a mi ga vraćamo na noge. Lijepo je vidjeti originale tih radova, lijepo je učestvovati na radionicama s tim ljudima, dakle taj dio je ljepši i radije bih o njemu da pričam’’,  priča Ćurčin nabrajajući sve velikane stripa od kojih su neki postali gotovo rezidenti festivala – od Igora Kordeja, preko Morena Buratinija, Rufusa Dajgloa, Branimira Kerca, Fabia Ćelonija, Paola Moture, Iztoka Sitara, Tihomira Tikulina, Vladimira Vesovića, Zorana Đukanovića, pa do budućnosti stripa sa ovdašnjih prostora Alekse Gajića i Stevana Subića, koji su prodefilovali kroz devet godina HSF-a.

,,Spremamo za deseto jubilarno izdanje da napravimo The best of, presjek gostiju sa svih festivala, ali tako da ostane prostora za nove. Nastavljamo saradnju sa Bonelijem, Englezi su nam pri ruci, a pokušavamo da napravimo saradnju sa ambasadom Francuske i proširimo taj festival”- u jednom dahu izgovara Ćurčin podsjećajući da su svi učesnici dosadašnjih festivala za izdanje HSF-a na kojem su gostovali napravili i originalni plakat.

,,Ove godine nam je plakat napravio i Viliam Simpson, autor kompletnog storyboarda za poznatu seriju The Game of trones, jer je on trebalo da gostuje na devetom HSF-u, međutim u posljednjem trenutku nije došao, ali je to jedno od novih imena koje planiramo da dovoedemo”, otkriva Ćurčin za Herceg Novi Cool i zatim podsjeća na svoju davnašnju želju – pokretanje Strip magazina.

,,Trenutno se grčim da ga izdamo. To je magazin HSF festival i zvaće se baš tako, HSF magazin. Trudimo se već godinama da ga objavimo, problemi su uvijek isti pa odlažemo. Ja sam uradio četiri stripa za taj magazin i jedan koji će ići u nastavcima, njega ću da radim uporedo sa izlaskom”, objašnjava Ćurčin dodjaući da je planirano da cijeli projekat bude u klasičnoj formi strip magazina.

,,Idemo na neku varijantu retro dizajna, koji nas s nostalgijom vraća na neke početke stripa kod nas. Biće tu i rubrike o stripu, stripovi u nastavcima, a biće i kratkih priča koje ćemo objavljivatu u komadu. Zbog stripa koji će ići u nastavcima, potrudićemo se da magazin izlazi redovno, Za početak planiramo da magazin izlazi svakih 15 dana sa manjim brojem stranica ili da izlazi mjesečno, sa večim brojem stranica, što ja lično ne želim –  ali opet sve to zavisi od štampe – i naravno od sponzora. Naš je cilj u magazinu da svi budu plaćeni, svi crtači u magazonu, scenaristi, ljudi koji pišu tekstove, urednici, svi za svaki broj da budu plaćeni, u suprotnom nećemo ni da izdamo magazin’’, poručuje Ćurčin uz podsjećanje da upravo zbog nedostatka podrške magazin još nije počeo da izlazi iako je još prije tri godine, na šestom festivalu stripa u Herceg Novom najavljen nultim, pilot izdanjem.
I onda svoj entuzijazam, zaljubljenost i predanost svom čedu Hercegnovskom strip festivalu potvrđuje: ,,Više sam posvećem magazinu nego radu za neke firme, ozbiljne, sa kojima sam bio počeo da sarađujem. Napravio sam pauzu, a sad ponovo radim te stranice koje treba da šaljem za Marvel, vidjećemo koji će rezultat da bude, neću ništa unaprijed da kažem. To su probni crteži rađeni na viđene radove, tj prvo su vidjeli moje radove pa su onda poslali poziv. Ne dolazi se tek tako do Marvela’’, zaključuje Ćurčin uz osmijeh.


Prvi strip Nikola Ćurčin je objavio u časopisu Grafiti, devedesetih godina prošlog vijeka u saradnji sa The Books Of Knjige. Objavljivao je u Indexu, dječjem časopisu Prijatelj, a za svoje radove je dobijao i regionalne nagrade. Stripovi kraćeg formata objavljivani su mu i u Srbiji i Hrvatskoj  u časopisima koji više ne izlaze, a najduži strip “Bajka” objavljen mu je u Makedoniji.